MOSKVA, KIJEV - Situacija u Ukrajini se ne smiruje, Leonid Slucki, čelnik Komiteta ruske Državne dume za odnose sa bivšim sovjetskim državama, izjavio je danas da neke ruske vojne jedinice zauzimaju položaje na Krimu, dok je u Kijevu formirana Nacionalna garda.
Naime, Slucki dodaje da će vojne jedinice djelovati samo u slučaju vojnog napada iz Kijeva.
"Sada ima nekoliko vojnih jedinica tamo koje zauzimaju pozicije u slučaju da bude nekog otpora, oružane agresije, vojne ekspanzije iz Kijeva", rekao je Slucki i dodao da bi ruski vojnici mogli biti potrebni ukoliko nedjeljni referendum na Krimu dovede do iznenadne vojne intervencije iz Kijeva i naveo da je "to vjerovatno".
Istovremeno, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da povećava intenzitet vojnih vježbi na neisprobanim poligonima i u nepoznatoj okolini, uz granicu s Ukrajinom, a u danas usvojenoj rezoluciji Evropskog parlamenta, navedeno je da "Rusija mora odmah da povuče sve svoje vojne snage sa ukrajinske teritorije".
Sa druge strane, ukrajinski parlament formirao je Nacionalnu gardu na koju će, između ostalog, biti prebačene funkcije zaštite državne granice i borba protiv terorizma. Vrhovna rada Ukrajine, takođe je pozvala UN da reaguju na "faktički neizazvani akt agresije Rusije protiv Ukrajine i pokušaja da anektira dio suverene države".
Podsjetimo, Skupština Krima usvojila je 11. marta Deklaraciju o nezavisnosti Krima, uključujući Sevastopolj, grad sa specijalnim statusom, u skladu s kojom će u slučaju da na referendumu 16. marta većina stanovnika glasa za ulazak u sastav Rusije. Grupa posmatrača iz EU i Izraela pratiće referendum na Krimu, dok je poziv za to upućen i OEBS-u, koji je ranije saopštio da referendum smatra nelegitimnim.
Da se teritorijalni integritet Ukrajine ne može dovesti u pitanje, poručila je Angela Merkel, njemačka kancelarka, i naglasila da nema poređenja između situacije na Krimu i Kosova. Merkelova je poručila da je Rusija, umjesto da djeluje kao partner koji će unositi stabilnost, iskoristila slabosti svog susjeda.
"Ako Rusija nastavi da destabilizuje situaciju u Ukrajini, lideri EU su spremni da preduzmu dalje korake", rekla je Merkelova.
Istovremeno, Vladimir Putin, predsjednik Rusije, izjavio je danas da Rusija nije izazvala krizu na Krimu.
"Rusija nije inicirala, niti je izazvala teške okolnosti s kojima ste svi upoznati", kazao je Putin, koji je na sastanku s najvišim ruskim bezbjednosnim zvaničnicima kazao da će razmotriti odnose s Ukrajinom, SAD i EU.
Aleksej Puškov, šef Komiteta za spoljne poslove u ruskoj Državnoj dumi, kazao je da je međunarodno pravo u krizi, a Zapad se toga sjeti samo kada optužuje Rusiju, i podsjetio na podršku Zapada samoproglašenoj nezavisnosti Kosova.
Aleksej Likačev, zamjenik ruskog ministra ekonomije, kazao je da će Rusija usvojiti simetrične sankcije ukoliko SAD i EU proglase kaznene mjere protiv Moskve.
Barak Obama, američki predsjednik, rekao je da se nada da će diplomatija omogućiti da se izbjegne održavanje referenduma na Krimu.
Obama je tokom razgovora s ukrajinskim premijerom Arsenijom Jacenjukom upozorio Rusiju da će Zapad biti primoran da primijeni mjere protiv Moskve ukoliko ne promijeni kurs prema ukrajinskoj krizi.
Jacenjuk je izjavio da će politički dio ugovora o pridruživanju Ukrajine EU biti potpisan sljedeće sedmice.
Ukrajina je tema broj jedan i u Savjetu bezbjednosti UN koji razmatra mogućnost rezolucije, kojom bi bili potvrđeni ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet.
Snajperisti iz bivše SFRJ?
Aleksandar Jakimenko, bivši šef ukrajinske tajne službe, rekao je da su napad na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova u Kijevu podržali snajperisti, pucajući sa zgrade Filharmonije, koja je bila pod potpunom kontrolom demonstranata. Kako kaže, snajperisti su imali vojne torbe za snajpere i optičke nišane, a moguće je i da su bili stranci, između ostalog, i sa prostora bivše SFRJ.
"Scenario koji smo vidjeli u Ukrajini spremljen je u Vašingtonu i planirali su da ga iskoriste tokom predsjedničkih izbora 2015", kazao je Jakimenko.