VARŠAVA - Muzej nekadašnjeg nacističkog logora Aušvic Birkenau izdaje novu knjigu "Privatni život SS-ovaca u Aušvicu" koji preko ispovijesti Poljakinja, sluškinja u domovima oficira, daje još jedno dragocjeno svjedočanstvo o toj najvećoj "fabrici smrti" koju su njemački nacisti podigli na jugu okupirane Poljske.
"Knjiga 'Privatni život SS-ovaca u Aušvicu' pogled je na vinovnike zločina iz malo poznate, često iznenađujuće perspektive. Svaki od tekstova je slikoviti opis porodičnog života i odnosa u njihovim porodicama", kazao je portparol Muzeja u Aušvicu Jaroslav Mensfelt.
Knjigu je napisao Pjotr Setkjevič, šef naučnog odjeljenja u Muzeju, na osnovu ispovijesti sluškinja, djevojaka iz obližnjeg mjesta Osvjenćim, koje su okupacione vlasti sa navršenih 14 godina slale kao sluškinje ili da pomažu oko djece oficirima.
"Svjedočenja iskorišćena u knjizi zabilježila je još 1970-ih godina Marija Jendrisik iz Muzeja. Dopunjene su sa dvije priče odraslih žena i dvoje logoraša - žene i muškarca", kazao je autor knjige.
Knjiga priča o privatnom porodičnom životu 22 nacistička oficira, počev od komandanta logora Rudolfa Hesa, preko ljekara koji su na ulaznoj zloglasnoj rampi odlučivali ko će od deportovanih Jevreja odmah u smrt u gasnim komorama a ko na rad, pa do SS-ovaca šofera.
Knjiga sadrži privatne porodične fotografije nacista iz logora sa ženama i djecom a takođe i njemačke planove renoviranja kuća u koje su se naselili.
"Supruge oficira su smatrale da je sasvim normalno da prljave, teške i mučne poslove u kući umjesto njih obavljaju te 'male Poljakinje'. Neke su se prema njima ponašale loše, neke ravnodušno dok se kod nekih stvarala i malo srdačnija veza", kazao je Setkjevič.
Iako su Poljakinje bile vrlo mlade i, kako naglašava autor, često naivne a nisu imale predstavu šta se događa u samom logoru, njihove priče pokazuju da su bile vrlo pažljivi i pronicljivi posmatrači života tih njemačkih porodica.
U koncentracionom logoru Aušvic-Birkenau, osnovanom 1940. godine, do oslobođenja su nacisti poubijali u gasnim komorama i tjeranjem na rad preko granice ljudske izdržljivosti najmanje 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja.
Izdavačka kuća Muzeja osnovana je 1957. godine a do sada je objavila oko 400 knjiga u preko osam miliona primjeraka na raznim jezicima.