VARŠAVA, BERN Poljaci su juče izašli na birališta na prijevremenim izborima koji odlučuju o sudbini Jaroslava Kačinjskog i njegove odlučnosti prema Evropskoj uniji i spornog nastojanja da očisti javni život od bivših komunista. Birališta su otvorena u šest ujutro, a izlazne ankete očekivale su se odmah nakon zatvaranja u 20 časova.
Rezultati izbora očekivali su se danas ili sutra, a tada će se saznati je li Kačinjski pobijedio svog izazivača poslovnog čovjeka Donalda Tuska, koji želi niže poreze i manje sukoba s Evropskom unijom.
Pravo i pravednost (PiS), konzervativna stranka dosadašnjeg premijera, odlučila se na prijevremene izbore, dvije godine prije roka, jer je propala njena koalicija s jednom desničarskom katoličkom strankom i jednom seljačkom populističkom.
U Švajcarskoj su juče ujutro počeli parlamentarni izbori, nakon jedne od najžešćih izbornih kampanja u istoriji. Kampanja je privukla pažnju bez presedana u inostranstvu jer je bila neuobičajeno oštra i obilovala uvredama i ksenofobnim porukama i plakatima, pa čak i nemirima. Iako stranci čine gotovo četvrtinu aktivnog stanovništva u zemlji koja je mozaik jezika, gdje nezaposlenost ne prelazi 3,6 odsto te čije su velike firme među najviše internacionaliziranima u svijetu, Švajcarci su, čini se, spremni vlast povjeriti populistima ksenofobnih uvjerenja. Najviše izgleda u pobjedu pri izboru 200 zastupnika Donjeg doma i 43 od ukupno 46 mjesta u Gornjem domu parlamenta, ankete daju populističkoj Demokratskoj uniji centra (UDC), koja bi čak mogla poboljšati rezultat s izbora 2003. te osvojiti više od 27 odsto. Svoju je kampanju UDC vodio plašeći birače plakatima s `crnim ovcama`, porukama koje su protumačene kao rasističke, uperene na ljude tamne kože, a na meti su se našli i muslimani, metaforički ilustrovani minaretima u srcu Ženeve. UDC je kampanju usredotočio na svog lidera, ministra policije i pravosuđa Kristofa Blohera, uvjerenog eurofoba koji bi 2009. godine, ostane li na vlasti, trebao preuzeti turnusno predsjedanje Konfederacijom i tako predstavljati zemlju u inostranstvu.
I Turci su juče izašli na birališta, ni puna tri mjeseca nakon parlamentarnih izbora, kako bi prihvatili ili odbacili amandmane na Ustav, među kojima je najvažniji prijedlog o direktnom izboru predsjednika države.
Prema tekstu amandmana, koji je predložila vladajuća Stranka pravde i razvoja, predsjednik Turske birao bi se direktno i imao bi petogodišnji mandat s pravom na samo jedan reizbor.