Haris Suljović, poznat kao Hara Mostarac ili Danac, ispričao je da je njegova majka u Danskoj dobila poruku o pripremama za vanredne situacije. U razgovoru za "RahatLand" prenio je njene riječi o nabavci osnovnih potrepština i spremnosti za boravak bez struje.
Ipak, sadržaj konkretne poruke nije nezavisno potvrđen. Zvanične danske preporuke građanima jesu da domaćinstva budu sposobna da samostalno zadovolje osnovne potrebe tokom tri dana krize, što nije isto što i upozorenje na neposredan napad ili nalog za odlazak u skloništa, prenosi Blic.
Šta je Haris ispričao o poruci koju je dobila njegova majka?
Suljović je odrastao u Mostaru, a rat ga je kao mladića odveo u Dansku. Tamo je proveo 26 godina, radio i zasnovao porodicu, prije nego što se sa suprugom i djecom vratio u Bosnu i Hercegovinu.
Govoreći o situaciji u Danskoj, prenio je poruku koju mu je, kako kaže, pročitala majka.
"Majka mi je poruku čitala. Kaže: 'Kupite svijeće, fenjer, konzerve... Budite spremni na svaku situaciju i navikavajte se da možete da sjedite 24 sata u mraku u skloništu'", ispričao je Suljović.
U dostavljenom tekstu nisu navedeni datum slanja, pošiljalac niti prikaz originalne poruke. Zbog toga nije moguće potvrditi da je upravo takvo upozorenje poslato svim građanima ili da je bilo neposredno povezano s Grenlandom.
Šta danske vlasti zvanično preporučuju građanima?
Danske službe preporučuju da građani imaju osnovne zalihe kako bi njihova domaćinstva mogla samostalno funkcionisati tri dana u slučaju krize.
Na zvaničnoj listi nalaze se voda za piće, dugotrajna hrana, neophodni lijekovi, pribor za prvu pomoć, higijenske potrepštine, topla odjeća i pokrivači.
Preporučuju se i baterijska lampa, baterije, prenosiva baterija za telefon i radio koji može raditi bez električne mreže. Na listi se pominju i svijeće i šibice.
Danska policija objašnjava da takva priprema omogućava službama da se usmjere na uspostavljanje snabdijevanja strujom, medicinsku pomoć i podršku najugroženijima.
Ove opšte preporuke same po sebi nisu potvrda neposredne ratne opasnosti.
Šta je rekao o sinu koji služi na Grenlandu?
Haris je naveo da njegov 24-godišnji sin služi u danskoj vojsci i da se nalazi na Grenlandu.
Razgovor sa sinom prepričao je uz humor.
"Kaže on meni: 'Evo me na Grenlandu, branimo se od Amerikanaca.' Ja njemu odgovaram: 'Šta ćeš da se braniš, četiri vojnika ima Danska.' Kažem ja njemu: 'Bježi, sine. Kad vidiš prvog Amerikanca - gas s Grenlanda, brod i piči'", ispričao je uz osmijeh.
Riječ je o njegovom prepričavanju porodičnog razgovora i šali, a ne o potvrdi oružanog sukoba danskih i američkih snaga.
Kakav su sporazum potpisali Danska, Grenland i SAD?
Grenland je bio predmet političkih tenzija nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa o njegovom preuzimanju.
Međutim, 22. septembra 2026. predstavnici SAD, Danske i Grenlanda potpisali su sporazum o jačanju bezbjednosti na Arktiku i sjevernom Atlantiku.
Prema saopštenju danske vlade, dokument priznaje i poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine Danske, kao i pravo naroda Grenlanda na samoopredjeljenje.
Potpisivanje sporazuma nije promijenilo teritorijalni status ostrva. U saopštenju je navedeno i da njegovo stupanje na snagu zavisi od sprovođenja potrebnih parlamentarnih procedura.
Šta sporazum predviđa za američko vojno prisustvo?
Objavljeni tekst sporazuma predviđa modernizaciju i proširenje američkih aktivnosti u bazi Pitufik, ranije poznatoj kao Tule.
Predviđena je i mogućnost uspostavljanja dodatnih odbrambenih područja, uz dogovaranje odgovarajućih uslova.
Dokument ograničava uspostavljanje trajnog vojnog prisustva država koje nisu članice NATO-a, osim ako se potpisnice drugačije dogovore. Takođe uređuje kontrolu pojedinih stranih ulaganja u posebno osjetljive sektore.
To nije opšta zabrana svih ulaganja država izvan NATO-a niti znači da su SAD preuzele suverenitet nad Grenlandom.