BRNO - Češki Ustavni sud odbacio je juče žalbu koju su podnijeli češki senatori na Lisabonski sporazum, čime je potvrdio da je taj reformski akt u skladu sa češkim Ustavom i otklonio i posljednju prepreku za njegovu ratifikaciju.
Češka je u ovom trenutku jedina država članica EU, koja još nije ratifikovala Lisabonski sporazum. Sada je na potezu češki predsjednik Vaclav Klaus, kojeg više ništa ne sprečava da stavi svoj potpis na taj dokument. Analitičari se nadaju da bi njegov potpis mogao da uslijedi u roku od nekoliko nedjelja.
EU se nada da će Lisabonski sporazum stupiti na snagu u januaru, čime bi bila izbjegnuta mogućnost raspisivanja referenduma u Britaniji, koji je obećao Dejvid Kameron ukoliko njegovi konzervativci pobijede na predstojećim parlamentarnim izborima. Ukoliko Lisabonski sporazum stupi na snagu prije izbora u Britaniji, Kameron neće imati gotovo nikakve šanse da mu "naudi" jer mu je za izmjenu Lisabonskog sporazuma potrebna sagalasnost svih država članica, a to je malo vjerovatno da će postići.
S potpisom češkog predsjednika, pažnja Evropljana biće usmjerena na izbor predsjednika Evropskog savjeta i visokog predstavnika EU za spoljnu politiku. U vezi s ovim pitanjem postoji saglasnost dvije najjače političke frakcije u Evropskom parlamentu - konzervativci treba da dobiju mjesto predsjednika Savjeta, a socijaldemokrate budućeg ministra inostranih poslova Unije.
Doskorašnji favorit za mjesto prvog "predsjednika EU" Toni Bler ima sve manju podršku jer Britanija nije ni u zoni jedinstvene evropske valute ni u Šengenskoj zoni, a isposlovala je za sebe i izuzeće u pravosuđu i unutrašnjim poslovima. U Briselu se sve više govori kao o mogućim kandidatima o holandskom premijeru Janu Peteru Balkenendeu, bivšem finskom premijeru Pavi Liponenu i premijeru Luksemburga Žan-Klodu Junkeru.