BEOGRAD - Predsjednik ruske Dume Sergej Nariškin izjavio je da se u Ukrajini dešava genocid, da je situacija na ivici katastrofe i upozorio da ukrajinska kriza može prerasti u duboku krizu Evrope.
Nariškin je u obraćanju učesnicima rusko-srpskog naučnog skupa "Balkanski dijalog 2014" u Beogradu rekao da se genocid nad ruskim i ukrajinskim narodom događa danas, u 21. vijeku i u centru Evrope koja je preživjela fašizam.
On je naveo da nelegitimna vlast u Kijevu briše ženevski sporazum, šaljući kaznene ekspedicije protiv naroda koji traži federalizaciju kao garant protiv novih zločina.
"Situacija je na ivici katastrofe i ako se nekome čini da je ona daleko i pogađa samo Ukrajinu i možda Rusiju, oni su slijepi, ili i sami žrtve antiruske histerije", rekao je Nariškin.
Upozoravajući na to da je situacija u Ukrajini sve nepredvidljivija, Nariškin je naglasio da parlamentarni dijalog mora da odigra najvažniju ulogu i pozvao kolege iz Evropskog parlamenta da oštro osude zločine na istoku Ukrajine.
On je ukazao na to da evropski političari moraju da shvate dubinu lične odgovornosti za prijetnju za izbijanje sukoba na evropskom kontinentu i za događaje koji su zločin prema ustanovljenim standardima nirnberškog suda.
Nariškin je upozorio da političari, umjesto realnih lekcija iz istorije, nameću relativizaciju fašizma.
Proslavljeni režiser Emir Kusturica rekao je u obraćanju na skupu da je Ukrajina prva stepenica revizije Drugog svjetskog rata i dodao da svi znaju "kako se završila Hitlerova revizija Prvog svjetskog rata".
"Mi u Republici Srpskoj imamo predsjednika koji je javno podržao otcjepljenje Krima, ne zbog Kosova, nego zbog toga što shvata da je svijet ušao u tešku fazu u kojoj velika sila krši prava malih naroda, i ono što je najopasnije, to je sila koja sve više koristi prirodno pravo", rekao je Kusturica.
On je izrazio nadu da će Vlada Srbije imati hrabrosti da, ako bude stavljena pred dilemu NATO-a i Evrope, zadržati neutralnost države, "jer će tako jedino da profitira i opstane".
Kusturica je zaključio da je veliko pitanje da li je krajnji cilj EU stvaranje vojnog saveza i ocijenio da se "to pitanje drži kao skrivena agenda koja Evropu vraća na vrijeme prije Prvog svjetskog rata i `Drang nah Osten` - prodor na istok".
On je ocijenio da je Rusija sada u fazi kada njena ekonomska snaga mora da se pretvori u snagu uticaja i ocijenio da je "ukrajinski scenario početak cijepanja Rusije".
"Rusija se sudara sa Si-En-En zavjesom kroz koju se vrlo teško prolazi. Gvozdena zavjesa više ne postoji, ali postoji Si-En-En zavjesa iza koje su zakucana ljudska prava i u pokušaju njenog proboja se guši svaka ideja koju pokušamo da plasiramo Zapadu", istakao je Kusturica.
On je ocijenio da Srbija i Rusija nisu dovoljno u vezi i da vrlo slabo koriste potencijale saradnje.
U radu skupa učestvovali su i članovi ruske Dume, poslanici Skupštine Srbije, članovi Evropskog parlamenta ili kandidati za parlamentarce iz Bugarske, Belgije i pribaltičkih zemalja.
Skupu su, između ostalih, prisustvovali i ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Čepurin, šef Kancelarije za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin, vikar patrijarha srpskog Irineja episkop remezijanski Andrej i predstavnik Ruske pravoslavne crkve u Beogradu protojerej Vitalij.
Zahvalnost onima koji su glasali protiv sankcija
Predsjednik ruske Dume Sergej Nariškin ponovio je zahvalnost zemljama i predstavnicima onih zemalja koje nisu podržale sankcije Rusiji, izglasane u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope.
"Samo mogu da ponovim zahvalnost zemljama i predstavnicima onih zemalja koji su objektivno i bez politizacije procijenili aktivnosti Rusije i njenu poziciju prema događajima u Ukrajini", rekao je Nariškin novinarima u Beogradu, odgovarajući na pitanje o tome da je BiH glasala za uvođenje sankcija Rusiji, a Republika Srpska se tome usprotivila.
Član delegacije BiH iz Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Milica Marković rekla je Srni nakon glasanja u aprilu tom tijelu da su članovi delegacije Ismeta Dervoz, Saša Magazinović i Senad Šepić prekršili usmeni dogovor unutar delegacije i glasali za rezoluciju kojom se do kraja godine suspenduje ruski glas u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope.
Markovićeva je pojasnila da su se članovi parlamentarne delegacije BiH prije rasprave komiteta i plenarnog zasjedanja dogovorili o načinu glasanja. Prema njenim riječima, ona je zauzela stav da će biti protiv, a ostali uzdržani.
Moskva za rješenje koje je u interesu Srbije
Predsjednik ruske Dume Sergej Nariškin izjavio je danas da je Rusija zahvalna srpskim prijateljima što nisu podržali antiruske sankcije, te istakao da će Moskva uvijek podržavati rješenje za Kosovo, koje će odgovarati interesu srpskog naroda i Srbije.
Nariškin je rekao da je Rusija uvijek branila poziciju Srbije zasnovanu na normama međunarodnog prava i da je zahvalna srpskim prijateljima što nisu popustili pod pritiskom i nisu podržali antirusku rezoluciju i sankcije.
"Zahvalan sam srpskoj javnosti što su Srbi u cjelini podržali poziciju Rusije po pitanju ujedinjenja Krima sa Rusijom i po pitanju strašnih događaja u Ukrajini", rekao je Nariškin novinarima u Beogradu.
On je ocijenio da su srpska javnost i političari dosta objektivno analizirali činjenice i događaje u Ukrajini i iz toga izvukli tačne i ispravne zaključke.
Nariškin je istakao da mu je čast što je došao na srpsku zemlju sa kojom je Rusija povezana najtješnjim prijateljskim i iskrenim odnosima, čiji korijeni sežu u prošlost, navodeći da je Moskva zadovoljna što sa Srbijom ima potpisano strateško partnerstvo.
Odgovarajući na pitanje da li će Rusija vojno intervenisati u Ukrajini ako se nastavi nasilje nad ruskim stanovništvom, Nariškin je rekao da će Moskva preduzimati sve neophodne političke, diplomatske i humanitarne napore da bi nasilje i bezakonje u Ukrajini prestalo.
On kaže da nije imao nikakvih problema sa organizacijom posjete Srbiji, iako se nalazi na spisku osoba protiv kojih je EU uvela sankcije i iako je Srbija kandidat za članstvo u Uniju.
Nariškin je istakao da su sankcije ruskim zvaničnicima, koje je uvela EU, protivpravne, nerazumne i smiješne i da nanose štetu razvoju međunarodne saradnje, dijalogu i demokratskim vrijednostima.
"Što se tiče personalnih sankcija protiv mene, teško mogu da zamislim o čemu su razmišljali oni koji su ih smišljali. Zar su ozbiljno mogli da pomisle da bih zbog tih sankcija promijenio stav o pravednosti ujedinjenja Krima sa Rusijom? Naravno ne", rekao je Nariškin i dodao da je ponosan što je učestvovao u tom velikom istorijskom događaju.
Nariškin kaže da žali što su ukrajinske vlasti, koje su na poziciju došle prevratom, ukinule Paradu pobjede u Kijevu - 9. maja.
Predsjednik ruske Dume danas završava dvodnevnu posjetu Srbiji, tokom koje se sastao sa najvišim državnim zvaničnicima.
Nariškin je položio i vijence na spomenike srpskim i ruskim vojnicima stradalim u Prvom i Drugom svjetskom ratu, kao i na grob jednog od prvih predsjednika carske dume Mihaila Rodjanka, koji je živio i umro u Srbiji dvadesetih godina prošlog vijeka.