BERLIN - Naučnici u Njemačkoj su, zahvaljujući modernoj medicinskoj tehnici, otkrili tajnu jednog od najpoznatijih egipatskih umjetničkih dijela - bista kraljice Nefertiti ima dva lica.
Tim stručnjaka berlinske bolnice "Šarite" i medicinskog fakulteta, kojim je rukovodio doktor Aleksander Huperc je, koristeći kompjutersku tomografiju, otkrio da se ispod spoljašnjeg, gipsanog sloja njenog lica, nalazi kameni lik čije su crte drugačije od spoljašnjeg.
U stručnom mjesečniku o radiologiji prvi put su objavljeni snimci kamenog jezgra biste antičke egipatske kraljice.
"Dok smo skenirali bistu da bismo otkrili debljinu gipsanog sloja i šta se nalazi ispod, nismo znali za drugo lice", naveo je Huperc.
Razlike, iako neznatne, kao što su bore oko usana i kvrga na nosu na kamenoj verziji - sugerišu, po njegovom mišljenju, da je neko, prije 3.300 godina, naredio da bude izmijenjen gipsani lik supruge faraona Ahenatena.
"Takođe, postoji teorija da je kameni sloj isključivo podrška gipsanom, te da možda i nije prava predstava lica", kaže Huperc.
Iako su razlike između dva lica minimalne, razlika je ipak vidljiva. Gledajući iz današnje perspektive, teško je reći da li je finalna verzija ljepša ili je prva, kamena verzija vjerodostojnija.
"Promjene koje su načinjene nisu sve pozitivine. Moram priznati da postoje i negativne promjene", kaže Huperc.
Džon H. Tejlor, kustos za Antički Egipat i Sudan pri Britanskom muzeju u Londonu, kaže da rezultati skenera postavljaju pitanje šta je razlog prilagođavanja, odnosno promjene lica. On kaže da se danas može samo nagađati, te da će ova pitanja zauvijek ostati bez odgovora.
"Primjera radi, prvi zaključak bi bio da je finalna verzija smatrana daleko prihvatljivijom nego ona skrivena ispod gipsanog sloja. Ono što je bitno jeste da se pokuša objasniti značaj ovih promjena", kaže Tejlor.
Bista je prvi put skenirana 1992. godine. Međutim, kako se radilo o primitivnom skeneru, nije mogla biti detaljno ispitana. Tada su uspjeli ispitati samo površinski dio gipsanog sloja. Međutim, kako je tehnika u međuvremenu napredovala, tako su usavršeni i skeneri koji su posljednja riječ tehnologije.
Bistu kraljice Nefertiti otkrio je 1912. egiptolog Ludvig Borhart i ona se čuva u egipatskoj zbirci na Ostrvu muzeja u glavnom gradu Njemačke, što je jedna od znamenitosti ovog grada.
Trenutno je izložena u muzeju "Altes", a u oktobru će biti prebačena u "Neues Museum". Međutim, prije prebacivanja bistu će restaurisati britanski arhitekta Dejvid Čiperfild.
Prije dvije godine Nijemci su odbili zahtjev egipatskog šefa za antikvitete da pozajme bistu kako bi bila izložena u Egiptu, jer su rekli da ju je suviše rizično transportovati. Doktor Huperc kaže da su posljednjim skeniranjem potvrdili da svaki transport biste predstavlja rizik.
Tejlor iz Britanskog muzeja kaže da je dobro što je urađeno detaljno skeniranje, jer što bolje bude shvaćena struktura biste, bolje će se restaurisati i sačuvati.
"Rezultati skeniranja su veoma značajni jer nam te informacije mogu pomoći u shvatanju procesa izrade biste, a ako to znamo, onda ćemo je lakše sačuvati", rekao je Tejlor.