Od osnivanja 1948. godine, Izraelom su upravljale koalicione vlade, pa i sadašnja Netanjahuova.
Od nastanka države Izrael 1948. godine, njome su rukovodile koalicione vlade.
Hoće li i u novoj biti sadašnji premijer Benjamin Netanjahu?
Izlazne ankete pokazuju da nema jasnog pobjednika prvih opštih izbora u zemlji od napada palestinskih ekstremista, predvođenih Hamasom, na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine.
Dva izraelska emitera predvidjela su da će stranka Jašar bivšeg vojnog komandanta Gadija Ajzenkota i još tri jevrejske opozicione stranke u njegovom „Bloku promjena“ osvojiti 51 mjesto u Knesetu, koji ima 120 mjesta, kao i Netanjahuova stranka Likud i njeni krajnje desničarski i ultraortodoksni jevrejski saveznici.
Anketa trećeg emitera dala je Netanjahuu prednost od tri mjesta.
Mnogo toga će zavisiti od dvije arapske koalicije stranaka, za koje se predviđa da će osvojiti rekordnih 18 ili 19 mjesta.
Izlaznost birača 27. oktobra bila je najveća u posljednjih nekoliko decenija.
Pred Izraelom su, izgleda, dugi pregovori o obezbjeđivanju većine u parlamentu kako bi se napravila vlada, a možda i novi izbori.
Kako funkcioniše izraelski izborni sistem?
Izraelski parlament, poznat kao Kneset, ima 120 mjesta, što znači da je za većinu potreban 61 glas, odnosno poslanik.
Zbog proporcionalnog sistema glasanja, dosadašnje vlade su uvijek bile koalicije više stranaka.
Ko prvi dobija mandat da sastavi vladu?
Kada budu potvrđeni konačni rezultati izbora i poslije konsultacija sa svim političkim strankama i koalicijama, predsjednik Izraela će pozvati lidera stranke za koga vjeruje da ima najveće šanse da formira vladajuću koaliciju.
To bi, međutim, moglo da potraje nedjeljama.
Obično predsjednik, a to je trenutno Isak Hercog, daje mandat lideru stranke koja je osvojila najviše mjesta u Knesetu.
Ali to nije obavezno: na primjer, poslije izbora 2009. godine, tadašnji predsjednik Šimon Peres je prvo pozvao Netanjahua, iako je njegova stranka Likud bila iza rivalske stranke Kadima.
Prvi koga predsjednik ovlasti, odnosno proglasi za mandatara, ima do 42 dana da formira vladu.
Ako ne uspije, drugom mandataru se daje šansa., prenosi BBC.
Ako nijedna stranka ne može da formira većinu, moguće je da manjinska vlada preuzme vlast.
Ako niko ne može da formira vladu, raspisuju se novi izbori, a Netanjahu bi ostao privremeni premijer.
Premijer Netanjahu vlada Izraelom veći dio posljednje tri decenije.
Arapske stranke jezičak na vagi
Likud, Netanjahuova stranka, i blok opozicionih stranaka koje predvodi bivši vojni komandant Gadi Ajzenkot dobili su najviše glasova, ali će im biti potrebna podrška drugih stranaka da bi formirali koalicionu vladu.
Netanjahu predvodi blok desničarskih i vjerskih stranaka.
Prvi put je došao na vlast 1996. godine, kao prvi direktno izabrani premijer Izraela na prijevremenim izborima poslije atentata na Jicaka Rabina, i na vlasti je većim dijelom posljednje tri decenije.
Ajzenkot predvodi opozicionu grupu koju čine i stranke desnog centra i ljevičarske stranke, ujedinjene prvenstveno ciljem da zamijene Netanjahua.
U bloku je i stranka Bi'Jahad, koju predvodi bivši premijer Naftali Benet.
Dva arapska bloka stranaka dobila su mnogo više glasova nego što se očekivalo i upravo bi njihova podrška mogla da bude presudna u obezbjeđivanju većine za formiranje vlade.
Ali sve osim jedne vodeće jevrejske stranke isključile su mogućnost saradnje sa njima u vladi.