Svijet

Nisu samo Ukrajina i Izrael, a ni Huti, brojni ratovi "ispod radara"

Nisu samo Ukrajina i Izrael, a ni Huti, brojni ratovi "ispod radara"
Foto: Tanjug/AP/Arhiva | Nisu samo Ukrajina i Izrael, a ni Huti, brojni ratovi "ispod radara"
Nezavisne novine

Istraživanje Međunarodnog instituta za Strateške studije pokazalo je da se u 2023. godini širom svijeta vodila 183 oružana sukoba. U pitanju su međudržavni sukobi, sukobi lokalnih kriminalnih bandi, ali i takozvanih nevladinih oružanih formacija. Tako se stiče utisak da je rat Izraela i Hamasa zasjenio sve ostale sukobe.

Ratovi u Sudanu, Mjanmaru, Siriji su samo neki koji se uveliko vode i do kojih sve manje dopire interesovanje medija i svjetske javnosti, okrenuto uglavnom prema ratu Izraela i Hamasa, dok je rat u Ukrajini gurnut u drugi plan. 

Novinar Momir Turudić ocjenjuje za Euronews Srbija da je vremenski faktor ključan. Kako objašnajva, čim neki sukob dođe u poodmaklu fazu, interesovanje za njega naglo opada.  

"Jaka slika nekog rata koji je tek počeo, je nešto što privlači pažnju medija, ne samo kod nas nego bilo gdje u svijetu. Čim ti sukobi postanu predugi, pažnja javnosti automatski pada", kaže Turudić.

Sukobe u ovom vijeku obilježili su proksi ratovi i djelovanje paravojnih i terorističkih organizacija. Po ovom pitanju posebno je kritična situacija u Podsaharskoj Africi. Prema podacima Crvenog krsta, pod kontrolom ovakvih formacija živi 195 miliona ljudi širom svijeta.

Novinar Jovan Kovačić smatra da akcije jemenskih Huta na Crvenom protiv brodova u vlasništvu izraelskih ili zapadnih kompanija imaju potencijal da prerastu u sukob velikih razmjera koji bi mogao da privuče pažnju svjetske javnosti. 

"Šta će to sve imati za posledicu što se tiče razaranja, što se tiče civilnih žrtava, itd. Ja ne sumnjam da će Huti izbaciti žene i decu ispred sebe da pridobiju svetsko mnjenje na svoju stranu", kaže on.

Broj sukoba koji se vodio u 2023. godini, najveći je broj zabilježen u posljednje tri decenije.

Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija izvele su jutros udare na ciljeve povezane sa Hutima u Jemenu, potvrdili su zvaničnici. Naime, oni su izveli udare na više od 60 ciljeva na 16 lokacija koje koriste pobunjenici Huti u Jemenu, potvrdilo je danas američko vazduhoplovstvo.

Među gađanim ciljevima su komanda i kontrolni centri, skladišta municije, lanserski sistemi, proizvodni pogoni i protivvazdušni radarski sistemi, navedeno je u saopštenju američkog vazduhoplovstva.U udarima je korišćeno više od 100 precizno navođenih projektila, prenio je jutros BBC.

Ovo su prvi takvi udari na položaje Huta koje podržava Iran od kada je ova grupa počela da napada međunarodne brodove koji plove u Crvenom moru, prenosi Rojters.

Američki i britanski udari na Jemen imali su za cilj vojne kapacitete Huta i nastojali su da izbjegnu kolateralnu štetu, a akcije Huta predstavljaju prijetnju SAD i cijelom svijetu, rekli su američki zvaničnici. Potvrdili su da su udari izvedeni iz aviona, brodova i podmornica.

Za napade su korišćene rakete tipa "tomahavk" lansirane sa brodova i iz borbenih aviona. Ciljevi Huta uključavali su logističke centre, sisteme PVO i skladišta oružja, navodi Rojters.

Zvaničnik Huta Husein Al Izi poručio je da će SAD i Velika Britanija "platiti visoku cijenu". Huti su takođe najavili da će se nastaviti napade na brodove u Crvenom moru koji plove ka Izraelu. 

Sa druge strane, da se napad dogodio stigle su potvrde i od SAD i Velike Britanije. Američki ministar odbrane Lojd Ostin izjavio je da je zajednička vojna akcija u Jemenu ima za cilj da umanji sposobnosti jemenskih pobunjenika Huta.

Britanski premijer Riši Sunak je takođe ovo potvrdio. Sunak je optužio Hute za niz opasnih i destabilizujućih napada na komercijalne brodove u Crvenom moru.

"Ujedinjeno Kraljevstvo će uvek podržavati slobodu plovidbe i slobodan tok trgovine", naveo je britanski premijer u saopštenju, prenosi BBC.

Najčitanije