Viši upravni sud savezne zemlje Hesen (Hessischer Verwaltungsgerichtshof) sa sjedištem u Kaselu (Kassel) donio je presudu s mogućim dalekosežnim uticajem na praksu azila i deportacije u cijeloj Njemačkoj.
Prema odluci suda, radno sposobni, odrasli i zdravi muškarci iz Avganistana više nemaju pravo na dodjelu supsidijarne zaštite, a ukinuti su i zakonski osnovi za automatsku zabranu njihovog protjerivanja u domovinu.
Na koliko Avganistanaca bi presuda mogla da utiče?
Iako se konkretan sudski postupak odnosio na jednog tražioca azila, pravno obrazloženje služi kao presedan (Blaupause) za niz sličnih predmeta pred njemačkim sudovima.
Prema podacima savezne vlade:
- Krajem prošle godine za oko 117.500 državljana Avganistana u Njemačkoj bila je na snazi zabrana deportacije (Abschiebungsverbot).
- Oko 16.100 osoba imalo je status supsidijarne zaštite.
Supsidijarna zaštita je dopunski oblik međunarodne zaštite za osobe koje ne ispunjavaju uslove za klasični izbjeglički status ili politički azil, ali kojima prijeti ozbiljna opasnost po život ili tjelesni integritet u slučaju povratka u matičnu zemlju. Taj status donosi boravišnu dozvolu na godinu dana s mogućnošću produženja i pravnu zaštitu od protjerivanja.
Zašto je sud promijenio raniju odluku?
Prethodno je Upravni sud u Vizbadenu 2021. godine priznao tužiocu pravo na zaštitu jer je u njegovom regionu porijekla (Herat) bjesneo rat između bivše vlade i talibana. Međutim, Viši upravni sud u novoj presudi zauzeo je potpuno suprotno stanovište.
Kako je pojasnio predsjedavajući sudija 12. vijeća Martin Zander (Martin Sander), u Avganistanu od preuzimanja vlasti od strane talibana u avgustu 2021. godine više nema unutrašnjeg oružanog sukoba koji bi opravdavao opštu zaštitu civila. Povremeni pogranični sukobi s Pakistanom ili geopolitičke napetosti u regionu, prema sudu, ne predstavljaju dovoljan stepen opasnosti za civilno stanovništvo u Heratu.
Ko prema sudu mora da napusti Njemačku?
Sud je jasno definisao profil osoba na koje se novo pravilo primijenjuje:
- Odrasli, zdravi i radno sposobni muškarci
- Osobe koje govore barem jedan od službenih jezika Avganistana
- Osobe koje su socijalizovane u tamošnjem kulturnom krugu
- Osobe koje na terenu imaju porodičnu mrežu podrške
Sud je utvrdio da takve osobe, uprkos teškim socioekonomskim prilikama u zemlji, neće dospjeti u bezizlaznu egzistencijalnu opasnost koja bi sprečavala njihov povratak.
Da li presuda znači masovne deportacije Avganistanaca?
Odluku suda pozdravio je portparol poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu za unutrašnju politiku Aleksander Trom (Alexander Throm), istakavši kako presuda potvrđuje stanovište da je Avganistan za ovu grupu sigurna zemlja za povratak, što otvara put intenziviranju mjera deportacije.
S druge strane, organizacije za ljudska prava poput Amnesti internešenela (Amnesty International) i Pro Azila (Pro Asyl) oštro kritikuju ovakvu praksu, podsjećajući na katastrofalno humanitarno stanje i režim talibana.
Presuda ne znači automatsko protjerivanje svih Avganistanaca bez izuzetka – sudovi i imigracione vlasti i dalje moraju da provjeravaju svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir starost, zdravlje, stepen invaliditeta, porodične strukture, kao i eventualni rizik od individualnog političkog ili vjerskog progona, prenosi Fenix Magazin.