BARSELONA - Privremeni sastav donjeg doma španskog parlamenta u četvrtak je tijesnom većinom potvrdio paket stambenih mjera za ograničavanje deložacija i špekulacija nekretninama, dan nakon generalnog štrajka i velikih uličnih protesta zbog visokih troškova stanovanja.
Usvojene mjere uključuju produženu zaštitu ugroženih stanara, ograničenja pojedinih povećanja kirija i porez na stanove koji se izdaju turistima, navodi abc.
Njihov opstanak, međutim, mogao bi zavisiti od parlamentarnih izbora zakazanih za 29. novembar. Vodeća opoziciona Narodna partija (PP) najavila je da će ih ukinuti ako preuzme vlast, što je, prema anketama, mogući ishod.
Kako su deložacija i smrt starice produbile krizu?
Vlada premijera Pedra Sančeza pokušala je da progura mjere još u oktobru, nakon što je ogorčenje zbog rasta kirija dodatno pojačano televizijskim prenosom deložacije 87-godišnje žene u Madridu i njenom kasnijom smrću.
Narodna partija i druge konzervativne stranke tada su u parlamentu glasale protiv predloženih mjera.
Sančez je nekoliko dana kasnije raspisao prijevremene izbore za 29. novembar.
Vlada je potom ponovo pokušala da obezbijedi podršku u manjem, privremenom sastavu donjeg doma, u kojem su ona i savezničke progresivne stranke imale nešto povoljniji odnos snaga.
Zašto su mjere podijeljene u dva dekreta?
Kako bi povećala šanse za usvajanje većeg dijela paketa, vlada je prijedloge podijelila u dva dekreta.
Sporna mjera za koju se od početka očekivalo da neće dobiti podršku izdvojena je u poseban dekret, da ne bi ugrozila ostale prijedloge.
Prvi dekret usvojen je sa 35 glasova za i 34 protiv. Drugi je, prema očekivanjima, odbijen.
Privremeni sastav donjeg doma ima 69 članova, dok redovni parlament, raspušten nakon raspisivanja izbora, ima 350 poslanika.
Ko će biti zaštićen od deložacije?
Usvojeni dekret produžava zaštitu stanara za koje socijalne službe procijene da se nalaze u teškom finansijskom ili socijalnom položaju.
Zaštita će važiti dok regionalne vlasti ne budu mogle da im obezbijede alternativni smještaj.
Predviđeno je da ova mjera traje do 2030. godine, iako bi eventualna promjena vlasti mogla uticati na njen opstanak.
Kako vlada pokušava da ograniči špekulacije nekretninama?
Jedna od glavnih odredaba onemogućava kompanijama koje posluju na tržištu nekretnina da kupuju objekte za manje od 70 odsto njihove vrijednosti.
Namjera je da se spriječi masovna kupovina nekretnina po niskim cijenama i njihova kasnija preprodaja po višim iznosima.
Dekret takođe zaustavlja povećanje kirija koje već premašuju referentnu cijenu utvrđenu državnim indeksom za određenu gradsku četvrt.
Šta se mijenja za turističke stanove i kupce domova?
Usvojenim paketom uvodi se porez od deset odsto na stanove koji se izdaju turistima, uključujući smještaj oglašen na internet platformama.
Takvi stanovi postali su jedna od glavnih meta nezadovoljstva javnosti zbog stambene krize.
Paket predviđa i poreski podsticaj za izdavanje nekretnina, kao i kredite uz državnu garanciju za učešće pri kupovini doma namijenjenog stanovanju.
Zašto je odbijeno automatsko produžavanje ugovora?
Drugi dekret omogućio bi stanarima da automatski produžavaju ugovore o najmu stambenih nekretnina.
Vlasnici koji bi željeli da raskinu ugovor morali bi stanarima da isplate naknadu u visini jednogodišnje kirije.
Dovoljan broj poslanika smatrao je da bi takva obaveza podstakla vlasnike da povuku stanove s tržišta najma. Prema njihovoj procjeni, smanjenje ponude moglo bi dodatno podići cijene.
Prijedlog je odbijen sa 35 glasova protiv i 34 za.
Baskijska stranka desnog centra, koja je podržala prvi dekret, prilikom glasanja o drugom pridružila se desnom bloku.
Mogu li izbori poništiti usvojene mjere?
Narodna partija najavila je ukidanje stambenih mjera lijeve vlade ako osvoji vlast.
Zbog toga usvajanje paketa ne znači i izvjesnost njegove dugoročne primjene.
Izbori 29. novembra mogli bi odlučiti da li će zaštita stanara, ograničenja kirija i nove odredbe o tržištu nekretnina ostati na snazi.