Zabrinutost zbog klimatskih promjena ponovo raste, ali veliki broj građana ne smatra da su dosadašnje ekološke politike poboljšale život običnih ljudi. Istovremeno, obnovljive izvore energije vide kao važan način za smanjenje računa i zavisnosti od nestabilnih tržišta fosilnih goriva.
To pokazuju rezultati istraživanja koje je organizacija Mandate Research sprovela u avgustu, tokom toplotnog talasa, u Švedskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Španiji, Italiji, Francuskoj, Mađarskoj, Poljskoj, SAD i Velikoj Britaniji, navodi ece.
Poslije ljeta obilježenog ekstremnim vrućinama, energetskom nesigurnošću i sukobom na Bliskom istoku, klimatska pitanja ponovo dobijaju politički značaj. Međutim, analiza rezultata ukazuje da će podrška zelenoj tranziciji zavisiti i od toga koliko građani prepoznaju njene koristi za kućni budžet.
Gdje je zabrinutost zbog klimatskih promjena najveća?
U svakoj obuhvaćenoj zemlji znatno više od polovine ispitanika izjavilo je da je zabrinuto zbog klimatskih promjena.
Posebno visok nivo zabrinutosti zabilježen je u Francuskoj, gdje tako odgovara 80 odsto ispitanika, i Italiji, sa 81 odsto. Najviši procenat zabilježen je u Mađarskoj, gdje zabrinutost izražava čak 91 odsto građana.
U svim obuhvaćenim zemljama, osim Švedske, tokom prethodne godine povećao se udio ljudi koji klimatske promjene svrstavaju među svoja tri najvažnija pitanja.
To predstavlja promjenu u odnosu na prethodne godine, kada je značaj ove teme opadao, prema podacima više istraživanja, uključujući YouGov Eurotrack i Eurobarometar.
Zašto povratak klime u politički fokus nije dovoljan?
Za zagovornike klimatskih mjera na konferenciji COP31 obnovljena pažnja javnosti predstavlja priliku, ali i izazov.
Poslije zamaha iz 2019. godine, obilježenog velikim međunarodnim skupovima i ciljem Evropske komisije o dostizanju neto nultih emisija do 2050. godine, pandemija, rast inflacije i globalni sukobi potisnuli su zelene teme.
Prema ocjeni iz dostavljene analize, takve okolnosti omogućile su kritičarima s krajnje desnice da ekološki pokret predstavljaju kao elitistički i udaljen od svakodnevnih problema građana.
Sada se klimatska politika vraća u fokus kroz pitanja energetske bezbjednosti i troškova života. Zbog toga zagovornici tranzicije moraju jasnije da pokažu kako njihove mjere utiču na račune i životni standard.
Da li građani osjećaju korist od ekoloških politika?
Istraživanje pokazuje da je u nizu zemalja više ispitanika koji smatraju da su ekološke politike pogoršale položaj običnih ljudi nego onih koji vjeruju da su ga poboljšale.
Takav negativan stav ima 54 odsto ispitanika u Nizozemskoj, 46 odsto u Španiji, po 45 odsto u Njemačkoj i Francuskoj te po 42 odsto u Švedskoj i Velikoj Britaniji.
U Mađarskoj, gdje je zabilježen najveći udio pozitivnih odgovora, 32 odsto ispitanika smatra da su ekološke politike poboljšale život običnih ljudi. Ipak, i tamo je više onih koji misle suprotno - 44 odsto.
Analiza upozorava da takva percepcija postoji uprkos mjerljivim poboljšanjima kvaliteta vazduha, pojedinih pokazatelja javnog zdravlja i očuvanja biodiverziteta u Evropi.
Dio koristi ekoloških mjera postaje vidljiv tek poslije više godina ili decenija. Međutim, u tekstu se ocjenjuje da zagovornici tih politika ne uspijevaju dovoljno jasno da predstave ni njihove neposredne rezultate.
Zašto je primjer Poljske posebno važan?
U Poljskoj je na pitanje o uticaju ekoloških politika na život običnih ljudi najviše ispitanika odgovorilo sa "ne znam" - njih 52 odsto.
Istovremeno, 59 odsto ispitanika u toj zemlji navodi da je zabrinuto zbog klimatskih promjena. Među biračima desničarske stranke Pravo i pravda (PiS) zabrinutost izražava 50 odsto.
Ovi rezultati ukazuju na razliku između svijesti o klimatskom problemu i prepoznavanja koristi konkretnih političkih mjera.
Prema ocjeni iz analize, ukoliko zelene i progresivne stranke tokom krize troškova života ne povežu svoje politike s opipljivim poboljšanjem svakodnevice, prostor će dobiti poruke koje ekološke mjere prikazuju kao besmisleno nametanje odluka iz Brisela.
Šta građani vide kao najbolji način za smanjenje računa?
Drugi dio istraživanja pokazuje snažnu podršku obnovljivim izvorima energije.
Jasna većina ispitanika širom obuhvaćenih evropskih zemalja saglasna je da prelazak na obnovljivu energiju može smanjiti račune i zavisnost od nestabilnih tržišta fosilnih goriva.
Povećanje kapaciteta obnovljivih izvora građani Mađarske, Njemačke, Italije, Francuske, Španije, Nizozemske, Velike Britanije i SAD svrstavaju na prvo mjesto među ponuđenim državnim mjerama za smanjenje energetskih troškova.
U Švedskoj i Poljskoj obnovljivi izvori nalaze se na drugom mjestu, uz malu prednost koju ima povećanje nuklearnih kapaciteta.
Obnovljivi izvori dobili su veću podršku od nacionalizacije sektora gasa i električne energije, povećanja domaće proizvodnje uglja i gasa, vojnog djelovanja u Ormuskom moreuzu i većeg uvoza nafte i gasa iz Rusije.
Kakvu poruku istraživanje šalje pred COP31?
Rezultati ukazuju da nezadovoljstvo dosadašnjim ekološkim politikama ne znači automatski odbacivanje zelene tranzicije.
Mnogi građani ne prepoznaju korist od ranije sprovedenih mjera, ali vjeruju da obnovljivi izvori mogu donijeti konkretnu finansijsku prednost.
U analizi se zato ocjenjuje da klimatski pokret ne bi trebalo da računa samo na to da će ekstremne vrućine i poplave podstaći podršku javnosti.
Umjesto toga, obnovljivu energiju treba neposredno povezati s troškovima života, a zelenu tranziciju predstaviti kao sredstvo za veću ekonomsku stabilnost i sigurnost domaćinstava.