VARŠAVA / HELSINKI - Poljska nastoji da obezbijedi stalno prisustvo američkih vojnika na svojoj teritoriji, dok Finska priprema nove odbrambene linije i reorganizuje kopnenu vojsku. Obje zemlje ove poteze povezuju s jačanjem istočnog krila NATO-a i prijetnjama iz Rusije.
Poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak Kamiš sastao se u Pentagonu s američkim ministrom odbrane Pitom Hegsetom. Jedna od glavnih tema razgovora bilo je uspostavljanje američke vojne baze u Poljskoj, prenosi UaTV.
Istovremeno, NATO pojačava patrole u Baltičkom moru radi zaštite podvodne infrastrukture i praćenja sumnjivih aktivnosti brodova povezanih s ruskom flotom u sjenci.
Gdje bi mogla biti izgrađena američka baza?
O stalnoj američkoj vojnoj bazi u Poljskoj razgovaralo se još 2019. godine, tokom prvog predsjedničkog mandata Donalda Trampa. Tada se razmatralo stacioniranje između 3.000 i 5.000 američkih vojnika.
Projekat nije realizovan, ali je sedam godina kasnije ponovo vraćen u fokus. Prema navodima UATV English, Varšava je spremna da preuzme značajan dio troškova izgradnje, čija se preliminarna vrijednost procjenjuje na više od tri milijarde evra.
Kao moguće lokacije razmatraju se Poznanj, Donja Šlezija i Zapadno Pomorje.
Bivši član poljske vlade i nekadašnji sekretar poljske delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Pjotr Kulpa povezuje ovaj plan sa širim promjenama američkog vojnog prisustva u Evropi.
"Raspoređivanje američkih vojnika u Poljskoj i dalje je povezano sa smanjenjem broja američkih vojnika u Evropi. Ove sedmice očekujemo informacije o tome koliko će američkih vojnika biti povučeno iz Španije, Italije i Njemačke. A u Poljskoj, uz granicu s Češkom i Njemačkom, daleko od neposrednih prijetnji, gradi se baza", rekao je Kulpa.
Podsjetio je i na raniji naziv projekta.
"Koncept 'Fort Tramp' nastao je još 2019. godine. Sve poljske političke snage saglasne su da prisustvo američke vojne baze na poljskom tlu predstavlja korak koji jača bezbjednost Poljske", naveo je on.
Kako NATO štiti infrastrukturu u Baltičkom moru?
Bezbjednost država baltičkog regiona jedan je od prioriteta NATO-a. Alijansa je početkom prošle godine pokrenula misiju Baltic Sentry radi zaštite podvodnih kablova i elektroenergetskih vodova.
Njen glavni zadatak jeste otkrivanje sumnjivih aktivnosti plovila, posebno tankera i teretnih brodova povezanih s ruskom flotom u sjenci.
Komandant finske mornarice Tuomas Tilikainen izjavio je da je aktivnost ruskih pomorskih patrola smanjena. On, međutim, upozorava da ozbiljan rizik predstavljaju stari tankeri i nedovoljno osposobljene posade.
"Tokom posljednjih šest mjeseci primijetili smo da je aktivnost ruskih pomorskih patrola opala. Problemi s održavanjem i teškoće u očuvanju borbene spremnosti uzimaju danak. Trenutno su najveća prijetnja prije svega neprofesionalne posade flote u sjenci i tankeri. Veoma stari tankeri. Mogli bi da izazovu ekološku katastrofu ako se takvo plovilo nasuče", rekao je Tilikainen za Sky News.
Njegova procjena ukazuje da opasnost za Baltičko more ne dolazi samo od mogućih sabotaža, već i od nesreća koje bi mogle izazvati velike ekološke posljedice.
Kakve odbrambene linije priprema Finska?
Finska istovremeno radi na jačanju kopnene granice s Rusijom. Planira izgradnju opsežnih odbrambenih linija i postavljanje protivtenkovskih prepreka po uzoru na ukrajinska iskustva.
Cilj je jačanje istočnog krila NATO-a, uz reorganizaciju kopnene vojske i dodatnu obuku rezervista.
Komandant finske kopnene vojske Pasi Valimaki izjavio je da su već preduzeti značajni koraci za podizanje spremnosti.
"Povećali smo borbenu spremnost i tokom dvije godine dodatno obučili 60.000 ljudi. Takođe smo brzo započeli popunjavanje zaliha ključnih materijala. Finska trenutno modernizuje kopnenu vojsku, a taj proces trajaće do kraja 2030. godine", rekao je Valimaki za Bloomberg.
Prema njegovim riječima, osnovna odbrambena doktrina ostaje ista.
"Osnovni pristup, odvraćanje od napada kroz spremnost, nije se promijenio. Promijenio se samo potreban obim", naglasio je on.
Zašto i Britanija traži snažniju odbranu?
Na potrebu za jačanjem vojnih kapaciteta upozorava i načelnik britanskog Štaba odbrane Ričard Najton.
On smatra da London još nije u dovoljnoj mjeri uzeo u obzir prijetnju iz Rusije i da mora da uhvati korak s evropskim saveznicima koji već prilagođavaju svoje oružane snage novim okolnostima.
Prema njegovoj procjeni, Moskva pokazuje sve veću spremnost na rizične poteze.
"Govorimo o ciljanim ubistvima, sabotažama i sajber napadima. To su sasvim stvarne aktivnosti ruske države, čije dokaze vidimo u Evropi i, u određenoj mjeri, u Ujedinjenom Kraljevstvu", prenosi Financial Times Najtonove riječi.
On je sadašnje okolnosti opisao kao najopasniji period kojeg se sjeća tokom svog odraslog života.
"Prijetnja, prvenstveno iz Rusije, ali i u širem globalnom kontekstu, raste. Što smo snažniji, veća je vjerovatnoća da ćemo odvratiti Rusiju od pokušaja da testira našu odlučnost", rekao je Najton.
Šta je zajednički cilj novih odbrambenih mjera?
Unutar NATO-a sve se više naglašava potreba da se, pored odgovora na poteze Moskve, svaki mogući napad unaprijed učini previše rizičnim za napadača.
Stalno vojno prisustvo, jačanje granica, nove odbrambene linije, obuka rezervista i intenzivnije pomorske patrole predstavljaju različite dijelove tog pristupa.
Poljska i Finska tako prilagođavaju svoje bezbjednosne sisteme procjeni da odvraćanje zahtijeva veću spremnost, snažnije kapacitete i bližu saradnju sa saveznicima.