VAŠINGTON, TEHERAN - Bliski istok ponovo je suočen sa jednom od najozbiljnijih bezbjednosnih kriza posljednjih godina nakon što su Sjedinjene Američke Države obnovile pomorsku blokadu iranskih luka i nastavile intenzivne vazdušne napade na vojne ciljeve u Iranu.
Raste opasnost
- Amerika i Iran sve dalje od dogovora
- Ormuski moreuz ponovo u centru krize
- Nove tenzije potresaju Bliski istok
- Prijetnje izazvale zabrinutost tržišta energenata
- Region strahuje od širenja sukoba
Teheran je uzvratio oštrim prijetnjama, upozoravajući da bi mogao obustaviti izvoz energenata iz cijelog regiona, dok analitičari ocjenjuju da je mogućnost brzog povratka za pregovarački sto sve manja.
Nova eskalacija uslijedila je nakon višednevnih međusobnih udara koji traju od početka jula, a sukob je dodatno produbljen odlukom Vašingtona da ponovo uspostavi blokadu iranskih luka, uz obrazloženje da Iran nastavlja napade na brodove koji prolaze kroz Ormuski moreuz.
Možda vas još zanima:
Revolucionarna garda Irana proglašena terorističkom organizacijom
Time je praktično doveden u pitanje i privremeni memorandum kojim su obje strane prije mjesec dana pokušale otvoriti prostor za pregovore o iranskom nuklearnom programu i bezbjednosti pomorskih puteva.
Amerika pojačava pritisak
Prema podacima američke Centralne komande (CENTCOM), američka avijacija posljednjih dana izvela je više serija napada na vojne objekte, baze Revolucionarne garde, radarske sisteme, skladišta naoružanja i logističke centre u priobalnim i unutrašnjim dijelovima Irana.
Među pogođenim ciljevima nalaze se područja oko Bandar Abasa, Bušera i ostrva Kešm, kao i saobraćajna infrastruktura koja povezuje Iran sa Turkmenistanom i državama centralne Azije.
Since restarting the naval blockade against Iranian ports 17 hours ago, U.S. forces have redirected 2 commercial vessels attempting to run the blockade. The U.S. military remains vigilant and prepared to ensure full compliance. pic.twitter.com/E00JAlmBua
— U.S. Central Command (@CENTCOM) July 15, 2026
Američki vojni izvori navode da je u pojedinim talasima gađano više od 100 vojnih ciljeva tokom jednog dana, što predstavlja značajno proširenje operacija u odnosu na početak sukoba.
Istovremeno, u blizini Ormuskog moreuza raspoređene su dodatne američke pomorske snage, uključujući i nosače aviona, čime Vašington nastoji osigurati kontrolu nad jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.
Ormuski moreuz u centru krize
Ključ cijelog sukoba ponovo je Ormuski moreuz, kroz koji prolazi približno petina svjetske trgovine naftom.
Američka administracija smatra da je slobodna plovidba ugrožena napadima iranskih snaga na trgovačke brodove, dok Teheran tvrdi da odgovara na, kako navodi, američku agresiju i kršenje prethodnih dogovora.
Predsjednik SAD Donald Tramp ranije najavio je obnovu pomorske blokade, uz poruku da će Amerika zaštititi slobodu plovidbe u regionu.
Iran je na Trampovu najavu odgovorio upozorenjem da "izvoz nafte i gasa neće biti moguć ni za koga ako ne bude moguć za Iran", što je izazvalo zabrinutost na svjetskim energetskim tržištima.
Pregovori sve dalje
Nova runda američko-iranskih pregovora bila je planirana za drugu polovinu jula, ali poslije najnovije eskalacije gotovo da nema očekivanja da će razgovori uskoro biti nastavljeni.
Iako obje strane formalno tvrde da diplomatski kanali nisu zatvoreni, razmjena optužbi i nastavak vojnih operacija ozbiljno su umanjili izglede za brzo smirivanje situacije.
Američka administracija optužuje Iran za kršenje privremenog memoranduma, dok iranske vlasti tvrde da je upravo Vašington obnovom blokade i novim napadima prvi prekršio postignuti dogovor.
Podjele unutar Irana
Analitičari ukazuju da ni unutar iranskog državnog vrha ne postoji jedinstven stav o daljim potezima.
Umjerenije političko krilo, predvođeno iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom i ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem, i dalje zagovara nastavak diplomatskih kontakata.
Nasuprot njima stoji tvrda struja okupljena oko Revolucionarne garde, koja smatra da Iran treba odgovoriti još odlučnije na američke vojne akcije.
Tokom sahrane iranskog vrhovnog vjerskog vođe Alija Hamneija mogle su se čuti i poruke kojima se poziva na osvetu i nastavak sukoba, što dodatno pokazuje koliko su tenzije u zemlji porasle.
Region na ivici šireg sukoba
Pored direktnog sukoba Amerike i Irana, posljednjih dana ponovo su eskalirale borbe u Jemenu između Huta i Saudijske Arabije, dok zemlje Persijskog zaliva pokušavaju da spriječe dalje širenje sukoba.
Istovremeno, Oman nastavlja diplomatske napore kako bi posredovao između Teherana i zapadnih saveznika i pronašao rješenje za bezbjednost plovidbe kroz Ormuski moreuz.
Međutim, nastavak vojnih operacija i razmjena oštrih prijetnji pokazuju da je diplomatski prostor trenutno veoma sužen.
Tržišta nafte i gasa
Svako novo pogoršanje odnosa između Vašingtona i Teherana odmah izaziva rast neizvjesnosti na tržištima nafte i gasa, pošto se najveći dio izvoza energenata iz država Persijskog zaliva odvija upravo preko Ormuskog moreuza.
Stručnjaci upozoravaju da bi eventualno zatvaranje tog pomorskog prolaza ili dodatno širenje sukoba moglo izazvati ozbiljne poremećaje u snabdijevanju energentima i novi talas rasta cijena širom svijeta.
Zasad nema naznaka da će bilo koja strana odustati od svojih zahtjeva, zbog čega Bliski istok ostaje jedno od najnestabilnijih kriznih područja u svijetu, a mogućnost novih vojnih sukoba i dalje je veoma velika. Više o temi rata Amerike i Irana možete pročitati na ovom linku.
