NJUJORK - Predstavnici članica Ujedinjenih nacija konačno su ovih dana, poslije 15 godina odlaganja, započeli pregovore o proširenju Savjeta bezbjednosti kako bi to tijelo ubuduće na pravi način odražavalo političku stvarnost u svijetu.
Pregovori, međutim, neće kratko trajati niti će biti laki, tako da se dogovor ne očekuje prije 2011. godine.
Savjet bezbjednosti ima pet stalnih članica - Sjedinjene Američke Države, Rusiju, Kinu, Veliku Britaniju i Francusku - i taj broj se nije mijenjao od 1965. godine. Članice Savjeta imaju pravo da državi koja je nešto skrivila "odrežu" sankcije i da šalju mirovne trupe u razne dijelove planete, ali i da stave veto na najvažnije odluke. Pored njih, u Savjetu se nalazi i 10 nestalnih članica koje se biraju na regionalnom principu, s mandatom od dvije godine.
Kada su Ujedinjene nacije, po završetku Drugog svjetskog rata, zamijenile Ligu naroda, koja nije opravdala svoje postojanje, ideja je bila da se kroz Savjet bezbjednosti stvori ravnoteža sila koje su iz rata izašle kao pobjednice.
Danas, više od 60 godina od kraja rata, odnos snaga u svijetu više nije isti. Rođene su nove, velike i jake privredne sile, raspao se Varšavski pakt, a nekadašnji ljuti protivnici su postali saveznici na mnogim poljima.
Sve to zahtijeva nov odnos u Savjetu bezbjednosti, pa će se narednih godina sigurno voditi žustra rasprava o tom pitanju.
"Došli smo do prelomnog trenutka za reformu. Vjerujemo da možemo da ostvarimo značajan napredak", izjavio je tim povodom japanski ambasador u UN-u Jukio Takasu.
Japan, nekadašnji saveznik Hitlerove Njemačke, gaji veliku nadu u eventualno stalno članstvo u Savjetu bezbjednosti. Riječ je o zemlji koja se poslije rata našla na koljenima, ali je za posljednjih 50 godina izrasla u jednu od najvećih privrednih sila svijeta. Ipak, Japan nema praktično nikakvog uticaja na ono što se dešava na međunarodnoj sceni, pa zato želi da to sada promijeni.
Sadašnje stalne članice Savjeta nisu baš oduševljene što će morati da svoj politički uticaj u UN-u dijele s nekim drugim, pa zato nije čudo što među njima nema saglasnosti kad je riječ o pitanju ko bi trebalo da im pravi društvo u najvišem tijelu svjetske organizacije.
Među kandidatima za nove stalne članice je s jedne strane takozvana grupa četiri, koju čine Japan, Njemačka, Brazil i Indija, a sa druge strane je grupa koju čine Pakistan, Italija i Južna Koreja - zemlje koje zahtijevaju da broj nestalnih članica Savjeta bezbjednosti bude povećan.
Pored njih, postoje i afričke države koje traže mjesta i među stalnim i među nestalnim članicama Savjeta bezbjednosti.
Saglasnost ne postoji ni u vezi s pitanjem da li novim članicama treba dati odmah pravo veta ili, pak, tek poslije izvjesnog vremena.
Prva runda pregovora u UN-u je zakazana za 4. mart, a druga će biti održana u maju. Zagovornici širenja Savjeta bezbjednosti naglašavaju da odlučivanje na svjetskoj političkoj sceni ne smije da bude izmješteno iz Ujedinjenih nacija.
Ne treba zaboraviti da je tridesetih godina minulog vijeka upravo Adolf Hitler srušio ugled tadašnje Lige naroda i da su demokratske sile Zapada to ćuteći "progutale". Nekoliko godina kasnije svijet je upao u najkrvaviji rat u istoriji čovječanstva.