NJUJORK - Ubijeni predsjednik SAD Džon Kenedi (John F. Kennedy) otvoreno je ismijavao ideju da bi ga u Bijeloj kući mogao nasljediti njegov potpredsjednik Lindon Džonson (Lyndon Johnson), navodi se u novoobjavljenoj knjizi intervjua sa Kenedijevom udovicom, nekadašnjom prvom damom SAD Žaklinom Kenedi (Jacqueline).
Prema njenim riječima, Džon Kenedi i njegov brat, tadašnji glavni državni tužilac Robert Kenedi (Robert F. Kennedy), razmatrali su čak načine za sprečevanje Džonsona da u Demokratskoj partiji SAD osvoji nominaciju za predsjedničku kandidaturu.
Knjiga "Jacqueline Kennedy: Historic Conversations on Life with John F. Kennedy" sadrži niz intervjua koji je bivša prva dama SAD dala istoričaru i nekadašnjem Kenedijevom savjetniku Arturu Šlezindžeru Junioru (Arthur M Sćelsinger Jr) ubrzo poslije ubistva njenog muža, 22. novembra 1963. godine.
Šlezindžer je intervjuisao Kenedijevu u sedam navrata, i tom prilikom ona je govorila o raznim temama, pored ostalog o čitalačkim navikama Džona Kenedija i propaloj invaziji u zalivu Svinja na Kubi.
Knjigu će 14. septembra objaviti njujorška izdavačka kuća Hiperion buks (Hyperion Books), na 50. godišnjicu završetka prve Kenedijeve godine u Bijeloj kući, a agencija Asošijeted pres (AP) došla je do primjerka unaprijed.
Džej-Ef-Kej je 1960. godine, kada se kandidovao za predsjednika, izabrao Džonsona, teksaškog senatora i svog bivšeg političkog rivala, za budućeg potpredsjednika, ali je Žaklina Kenedi kasnije ispričala Šlezingeru da se on često grozio ideje da Džonson jednog dana postane predsjednik.
"Džon mi je to rekao nekom prilikom. Kazao je: 'O bože, možeš li uopšte da zamisliš šta bi se desilo s ovom zemljom ako bi Lindon postao predsjednik?' A Bobi (Robert Kenedi) mi je rekao da je imao neke razgovore sa njim... da se nešto učini kako bi 1968. godine neko drugi bio nominovan", prisjećala se Žaklina Kenedi u intervjuu.
Lindon Džonson je položio predsjedničku zakletvu nakon Kenedijevog ubistva, a 1964. godine je izabran za predsjednika na izborima. Na sledećim izborima nije želio da se kandiduje za drugi mandat.
Žaklina Kenedi je takođe ukazala da je njen muž bio vrlo skeptičan u pogledu mogućnosti da SAD pobjede u Vijetnamu - na centralnom bojnom polju tokom Hladnog rata. To je istovremeno bio konflikt koji je Džonsona koštao daljeg boravka na predsjedničkoj funkciji.
Prema njenim riječima, Kenedi je do te mjere sumnjao u uspjeh u Vijetnamu da je za američkog ambasadora u toj zemlji imenovao Henrija Kabota Lodža (Henry Cabot Lodge), republikanca kojeg je 1952. godine pobjedio u trci za senatorsko mjesto u državi Masačušets.
"Mislim da je to uradio vjerovatno zato što je to smatrao briljantnom idejom, jer Vijetnam je ionako bio beznadežan, pa onda tamo staviš republikanca", izjavila je Žaklina Kenedi.
Bivša prva dama SAD sa skepsom je gledala na borca za ljudska prava Martina Lutera Kinga (Luther). Smatrala ga je "prepredenim" i "lažnim" nakon što je čula da je FBI snimio njegovu preljubničku aferu u nekoj hotelskoj sobi, ali joj je Džon Kenedi - čije ljubavne afere tada nisu bile poznate - poručio da ne bude laka na osudama.
Žaklina Kenedi je tvrdila da se King izrugivao sahrani njenog muža, kao i kardinalu Ričardu Kašingu (Richard Cushing) koji je tom prilikom držao misu.
Kenedijevo ubistvo jedva da se spominje u knjizi. Njegova kćer Karolina Kenedi (Caroline) je ukazala u predgovoru da je njena majka, koja je preminula 1994. godine, na tu temu naširoko razgovarala sa istoričarom Vilijamom Mančesterom (William Manchester), ali je kasnije izdejstvovala preko suda da najveći dio tog materijala ne bude objavljen prije 2067. godine.
Mančesterova knjiga o Kenediju "Predsjednikova smrt" objavljena je 1967. godine.