VAŠINGTON - Američki predsjednik Barak Obama čestitao je narodu Sudana na prvom danu sedmodnevnog referenduma o nezavisnosti južnog dijela zemlje, koji je počeo bez incidenata i istakao da je Vašington opredijeljen da pomogne novoj afričkoj državi nakon glasanja.
"Veoma sam zadovoljan početkom referenduma i čestitam narodu južnog Sudana koji određuju svoju vlastitu sudbinu", rekao je Obama, nazivajući glasanje "istorijskim korakom".
On je dodao da će SAD ostati opredjeljene da pomognu svim stranama da riješe važna pitanja nakon referenduma, bez ovzira na ishod.
Iako je ishod glanja neizvjestan, Obama je rekao da će svjetski lideri pažljivo pratiti odluku sudanske zajednice da se otcijepi.
"Međunarodna zajednica jedinstvena je i odlučna da obezbijedi da sve strane u Sudanu ispune obaveze. Znamo da ima onih koji žele da poremete glasanje", rekao je Obama, naglašavajući da se sam proces glanja pažljivo prati.
"Glasačima se mora omogućiti pristup biračkim mjestima i bezbjednost da glasaju bez zastrašivanja i pritisaka. Sve strane treba da se uzdrže od zapaljive retorike i provokacija koje bi mogle podići tenzije ili spriječiti birače da izraze svoju volju", rekao je Obama.
On je dodao da će uspješno glasanje biti razlog za proslavu, ali još mnogo posla preostaje da bude obezbijeđeno da narod Sudana živi dostojanstveno.
"Svijet će pažljivo pratiti Sudan narednih dana", rekao je Obama.
U Južnom Sudanu juče je počeo referendum o nezavisnosti, koji bi, prema procjenama analitičara, mogao da utiče na buduća prekrajanja granica na afričkom kontinentu.
Četiri miliona građana Južnog Sudana odlučuje na referendumu o otcjepljenju tog dijela zemlje, a izjašnjavanje im je omogućeno mirovnim sporazumom iz 2005. godine, kojim je završen pedesetogodišni građanski rat između muslimanske većine na sjeveru i hrišćanskog juga.
Predsjednik Južnog Sudana Salva Kir ocijenio je referendum kao "istorijski trenutak" za njegov narod.
Da bi referendum za nezavisnost Južnog Sudana uspio mora ga odobriti prosta većina birača, uz uslov da najmanje 60 odsto građana, od skoro četiri miliona njih, izađe na birališta.
Ako referendum uspije, Sudan će biti podijeljen na sjeverni dio, pretežno nastanjen muslimanskim i arapskim stanovništvom, i na južni koji se definiše kao afrički i hrišćanski, ali će to biti moguće tek od jula kada se završava prelazni period predviđen mirovnim sporazumom iz 2005. godine.
Južni Sudanci se dugo žale na diskriminaciju Kartuma i očekuje se da će ubjedljivo glasati u korist odvajanja.
Savjet bezbjednosti UN izrazio je "duboku zabrinutost" zbog nedostatka sporazuma o budućnosti naftom bogatog Abjej regiona, gdje će se održati poseban referendum o tome da li će se regija priopojiti jugu ili sjeveru zemlje.
Sudanski predsjednik Omal al-Bašir, protiv koga je Međunarodni sud pravde podigao optužnicu za ratne zločine u Drafuru, izjavio je prilikom posljednje posjete južnoj prijestonici Džubi da će sjever "slaviti" nezavisnost juga ukoliko to glasači odluče.
Južni Sudan je jedan od najsiromašnijih regiona u Africi. Prema podacima UN, polovina tamošnje populacije živi sa manje od jednog dolara na dan, 85 odsto stanovništva je nepismeno, a jedna od sedam žena umire usljed zdravstvenih komplikacija u trudnoći.