VAŠINGTON - Danas je posljednji dan roka za administraciju Baraka Obame da se odluči da li će američke trupe i dalje učestvovati u ratnim naporima NATO-a protiv Libije, ili će, kako zamjeraju kritičari, sahraniti zakon iz 1973. koji predsjednika ograničava da bez odobrenja Kongresa zadrži trupe u ratu duže od 60 dana.
Obama je Kongres o operacijama protiv Libije obavijestio 21. marta, pa mu je tim povodom šest republikanskih kongresmena uputilo pismo u kome ga podsjećaju da taj rok ističe 20. maja, a da u međuvremenu na tom planu ništa nije učinjeno.
Zakon iz 1973. godine zahtjeva da svaka američka vojna akcija koju prethodno nije odobrio Kongres mora biti zaustavljena 60 dana pošto ga predsjednik prvi put o njoj obavijesti, ili da vrati trupe kući u narednih 30 dana.
Predsjednik od Kongresa nije tražio nikakvo odobrenje za intervenciju u Libiji, koju je pažljivo izbjegavao da opiše kao rat.
Šest kongresmena sada na to podsjeća Obamu riječima: "Vaša administracija je nagovijestila da će nastaviti da koristi oružane snage SAD. Stoga, pišemo da bismo upitali da li namjeravate da se povinujete zahtjevima Rezolucije o ratnim ovašćenjima."
Pored toga, Bijela kuća je izložena kritikama lijevog krila Demokratske stranke. Kongresmen Denis Kučinić, istaknuti antiratni liberal, izdao je saopštenje u kome je ocijenio da je predsjednik prekršio ustav ulazeći u rat sa Libijom bez odobrenja Kongresa.
On, takođe, odbacuje opravdanja za ulazak u tu akciju, ističući da nema dokaza masakra u Libiji, već samo prijeteće retorike i žestokog vladinog obračuna s naoružanim pobunjenicima.
Pored pomenutih, u Kongresu se, međutim, malo ko osvrće na taj rok, i takvo preovlađujuće raspoloženje među kongresmenima čini da Bijela kuća zna da nema razloga za zabrinutost.
Pošto je trenutno pauza u radu Predstavničkog doma, a Senat je završio svoje nedjeljne poslove u četvrtak, teško da će Kongres moći da djeluje po bilo kom zakonu.
Očekuje se da narednih dana odgovor Bijele kuće bude nešto u stilu - Amerika nije u ratu, odnosno da pravnici administracije daju tumačenje kako su SAD komandu i kontrolu nad libijskom operacijom još 1. aprila prebacile na NATO.
Posmatrači, pa i Obamini ideološki protivnici, slažu se da će
administracija zaobići pomenuti zakon i izvući se sa tim.
Zakon je usvojen u vrijeme još svježih uspomena iz Vijetnamskog rata, i to poslije veta koji je na njega stavio tadašnji predsjednik Ričard Nikson, pošto su ga kongresmeni ponovo stavili na dnevni red i ponovo ga izglasali.
Taj zakon nikada nije išao na provjeru pred Vrhovni sud, ali su se predsjednici od tada manje-više ponašali kao da ga poštuju.
Prilikom bombardovanja Jugoslavije 1999. godine, američka administracija takođe nije tražila odobrenje Kongresa da pređe rok od 60 dana.