BERLIN – Čelnica njemačke ekstremno desne stranke Alternative für Deutschland Alis Vajdel govorila je kako će ići na referendum o napuštanju Evropske unije ako ova stranka dođe na vlast.
Vajdel je pozdravila izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU kao savršeno ispravan potez.
"To je model za Njemačku, opcija da se može donijeti takva suverena odluka", rekla je Vajdel u intervjuu za Financial Times.
Vajdel je na čelu stranke od 2022. godine i kaže da će vlada AfD-a nastojati reformisati EU i ukloniti njen "demokratski deficit", uključujući ograničavanje ovlasti Evropske komisije, "neizabrane izvršne vlasti".
"Ali ako reforma nije moguća, ako ne uspijemo ponovno izgraditi suverenitet država članica EU, trebali bismo pustiti ljude da odluče, baš kao što je Velika Britanija učinila. I mogli bismo imati referendum o Dexitu - izlasku Njemačke iz EU", rekla je Vajdel.
Mišljenja je da AfD neće doći na vlast u Njemačkoj prije 2029. godine. No insistirala je na tome da je buduća uloga AfD-a u vladi neizbježna. Podsjetimo, takozvani "vatrozid" onemogućuje bilo kakav oblik koalicije ili saradnje AfD-a s drugim strankama.
Kao rezultat toga, uprkos snazi u anketama, AfD nema vodeću ulogu ni u jednoj od 16 njemačkih pokrajinskih vlada. Vajdel je predvidjela da će demohrišćani iz desnog centra (CDU) biti prvi koji će odustati od bojkota.
Jasno je da stvar nije alarmantna, ali kad ovakvo nešto izjavi čelnica stranke koja bilježi veliki uspon, sigurno je da se radi o ozbiljnoj temi. Njemačka je srce Evropske unije, nemoguće je EU zamisliti bez Njemačke. Valjda su baš zato njemačke mainstream stranke predano proevropske te jednostavno ne spore o potrebi ostajanja u zajednici evropskih naroda.
I Nijemci, koji su prepoznati kao eurofili, takođe su snažno za ideju Evropske unije, ako je vjerovati anketi koju je proveo Konrad Adenauer Stiftung, think tank povezan s glavnom oporbenom strankom desnog centra CDU-om.
U anketi provedenoj između juna i septembra 87 odsto ispitanika reklo je da podupire nastavak članstva Njemačke, dok je 10 odsto reklo da je protiv toga. Glasači i simpatizeri AfD-a su oko ove teme podijeljeni.
Njih 52 odsto izjavilo je da su za članstvo Njemačke u Evropskoj uniji, dok je njih 42 odsto za odlazak Njemačke iz EU. Iako je većina ipak za ostanak u Evropskoj uniji, zabrinjava broj onih koji su protiv. Taj broj, što se tiče ostalih stranaka, nije veći od deset odsto.
Politički analitičar Žarko Puhovski za Index govori da je desnica u Njemačkoj podijeljena u odnosu na EU.
"Jedan pragmatični koncept na desnici glasi da je to oruđe koje možemo iskoristiti za njemačku dominaciju Europom, za miroljubivo preuzimanje Europe. Ima tu dosta istine i Njemačka je godinama igrala značajnu ulogu u EU. Ta uloga je bila i ojačana izlaskom Velike Britanije.
Drugi dio doslovce primjenjuje vlastitu suverenističku ideologiju, koja nije za koncept države nad državom, te, kao svi nacionalisti, oni smatraju da iznad države može biti samo Bog. U međuvremenu se dogodilo da je sadašnje njemačko vodstvo, ako gledamo zadnjih 20 godina, najmanje aktivno unutar EU, najmanje liderski nastrojeno.
Italija ima premijerku koja je pod kritikom zbog veza s neofašizmom, a španjolski premijer je neobičnim manipulacijama na rubu ustavnosti očuvao vlast. Sve je radilo za vodeću ulogu Njemačke, ali ona to ne koristi. I s tim prigovorima se sve češće nosi. Prigovori glase da mora igrati važniju ulogu, jedni su za važniju ulogu kroz EU, a drugi kroz slabljenje EU", govori on.
Odgovorio je na hipotetičko pitanje o mogućem izlasku Njemačke iz EU.
"Pod pretpostavkom nerealističnog scenarija da bi Njemačka izašla iz EU, moje uvjerenje je da bi se EU jako teško održala bez nje. Izlazak bi ojačao takve tendencije u državama poput Slovačke, Mađarske, možda i Poljske ako dođe do preokreta u većinskim odnosima tamošnje politike. Uglavnom, EU bi opstala kao forma, ali bi izgubila smisao. Možda bi se i raspala. To je hipotetička situacija i ne vidim je kao realnu mogućnosti da se dogodi", rekao je.
Osvrnuo se na izbore koji će se održati u Saskoj i Tiringiji 1. septembra, odnosno u Brandenburgu 22. septembra.
"Treba imati na umu da imamo tri izborna procesa na istoku, gdje doista treba očekivati velik utjecaj i vjerovatnu pobjedu AfD-a. Tu bi se postavilo drugo pitanje - kakva je disciplina stranaka ustavnog luka, od kojih bi se očekivalo da odbiju saradnju s AfD-om? Valja se nadati da će stega tih stranaka nadjačati sirenski zov sudjelovanja u vlasti, ali treba biti i prema tome skeptičan", objasnio je Puhovski.
Osnovan 2013., AfD je započeo kao stranka protiv evra usred krize evra, prije nego što je, usred izbjegličke krize 2015., postao nepokolebljiva antiimigrantska stranka. Zakačio se na frustracije koje je donijela pandemija virusa korona i redovno raspiruje strah i širi teorije zavjere. Njegovi čelnici redovno dospijevaju u medije koristeći nacistički jezik, spominjući antisemitske izraze, negirajući Holokaust i trivijalizujući njemačku nacističku prošlost.
Proteklog vikenda hiljade ljudi protestovalo je širom Njemačke protiv AfD-a i njegove radikalne ideologije. Demonstracije rijetko viđenih razmjera se održavaju već sedmicu dana.
Jedan od razloga je i otkriće medijske kuće Correctiv, objavljeno 10. januara, o skupu ekstremista održanom u Potsdamu. Tada se doznalo da su ekstremisti u novembru ondje kovali plan o masovnom protjerivanju imigranata i stranaca.
Protestanti su držali natpise "Fašizam nije alternativa" i "Nema mjesta za naciste". Predstavnici sindikata, udruga, Zelenih i Socijaldemokratske stranke (SPD) kancelara Olafa Šolca posebno su pozvali ljude na učestvovanje u protestima. Na protestima su učestvovali i članovi CDU-u.
Njemački establišment tako se ujedinio protiv AfD-a, koji pak, uprkos protestima, raste u anketama u tri bivše istočnonjemačke države koje održavaju regionalne izbore kasnije ove godine. Upravo je na istoku zemlje AfD uvjerljivo najjača stranka, s podrškom preko 30 odsto birača. Protiv AfD-a nisu samo dio stanovništva i ostale političke stranke, već se i u Bundestagu govorilo o njegovoj zabrani.
Za pokretanje postupka utvrđivanja mogućnosti zabrane založili su se čelnici SPD-a, kao i opozicionog CDU-a. Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nancy Faeser nije isključila pokretanje postupka zabrane, ali je istovremeno naglasila da su "prepreke na putu do zabrane vrlo visoke".
Sredinom decembra je njemačka obavještajna služba preduzela dramatičan korak, klasifikujući ogranak AfD-a u Saskoj kao prijetnju demokractji - što je potencijalni prvi korak prema potpunoj zabrani stranke kao neustavne.
Uprkos svemu ovome, AfD se u aktuelnim ispitivanjima javnog mnjenja već mjesecima, s vrijednostima između 22 i 25 odsto podrške, ustalio na drugom mjestu po popularnosti stranaka, prenosi Index.