BANJALUKA, BERLIN - Zapadni Balkan bi do kraja 2023. godine trebalo da uvede 5G mrežu u barem nekoliko većih industrijskih centara, a do kraja 2025. da pokrije najmanje jedan regionalni koridor 5G signalom.
Ovo bi, uz dalji razvoj regionalnog jedinstvenog tržišta, mogao biti jedan od ključnih zaključaka na predstojećem Berlinskom procesu, koji bi ovog ljeta trebalo da bude održan u Berlinu. Ovaj samit bi posebno mogao biti značajan zbog činjenice da će Angela Merkel, njemačka kancelarka koja je i otpočela ovu inicijativu, nekoliko mjeseci kasnije otići u političku penziju, pa bi moglo biti zanimljivo na koji način će "trasirati" odnos između regiona i EU nakon njenog mandata.
U razgovorima s upućenim sagovornicima proteklih sedmica i mjeseci ukazano nam je na činjenicu da je postmerkelovska tranzicija u Njemačkoj već započela jer se Merkelova polako povlači iz ključnih svjetskih inicijativa i otvara politički prostor svojim nasljednicima.
Za BiH jedna od ključnih ilustracija novog trenda je predlaganje Kristijana Šmita, vrlo visoko rangiranog njemačkog političara i saradnika Merkelove, za nasljednika Valentina Incka na poziciji visokog predstavnika. Tipična politika koju je Njemačka vodila pod dirigentskom palicom Angele Merkel je unutrašnji politički dogovor i makar slabljenje, ako ne izmještanje ili gašenje, OHR-a.
Ova inicijativa o 5G mreži započeta je prošle godine na samitu u sklopu Berlinskog procesa u Sofiji u organizaciji Bugarske, kada je dogovoreno stvaranje jedinstvenog roming prostora za mobilnu telefoniju. Ova inicijativa je već u realizaciji, a sljedeći korak bi mogao biti utvrđen ovog ljeta u Berlinu.
U Ambasadi Njemačke u BiH su potvrdili "Nezavisnim" da je berlinski samit u pripremi, te su pojasnili da je formiranje tema i formata još u toku.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke i dobra poznavateljka njemačke politike, ne misli da bi Berlinski proces i tu inicijativu trebalo da svodi na ličnost Angele Merkel, iako ga je ona inicirala.
"Iza posvećenosti Berlinskom procesu stoji država Njemačka i mislim da će se on nastaviti bez obzira na to ko bio na vlasti", kaže Topićeva za "Nezavisne".
Na naše pitanje kako ocjenjuje ovaj proces i njegovu uspješnost, ona odgovara da on nije uspio realizovati sve ono što je postavljeno u originalnoj ideji.
"Sama inicijativa je pozitivna, ali u realizaciji uvijek dođe do zastoja. I ovaj proces je negdje potisnut od globalnih dešavanja, pa i pandemije, na marginu", ističe ona.
Uz pretpostavku da će se realizovati ideja o zajedničkom tržištu, koja je usvojena na prošlom sastanku Berlinskog procesa u Sofiji krajem 2020. godine, očekuje se da će benefiti značiti dodatnih 6,7 odsto bruto domaćeg proizvoda u regionu. Imajući u vidu da je ukupni BDP regiona 112 milijardi dolara, to znači da bi dodatni benefiti iznosili najmanje 7,5 milijardi dolara rasta ekonomske aktivnosti.
Trenutno u regionu najbolji BDP ima Srbija, s oko 52 milijarde dolara, nakon koje slijedi BiH sa 20 milijardi, pa Albanija sa 15 milijardi, Sjeverna Makedonija s 12,5 milijardi, Kosovo 7,8 milijardi, te Crna Gora 5,5 milijardi dolara.
Faris Kočan, istraživač s Fakulteta političkih nauka u Ljubljani i evropski ekspert za zapadni Balkan, kaže za "Nezavisne" da će upravo "mini-Šengen", odnosno jedinstveno tržište biti ključna tema na sastanku u Berlinu.
"Mislim da je to sad jedna od najbitnijih inicijativa koja je došla iz regije i usmjerena je i prema regiji i prema EU. U tom smislu mi se čini da je cilj Merkelove utvrditi poziciju EU do konvergence jedinstvenog tržišta zapadnog Balkana, kako bi onda lakše došlo do integracije zapadnog Balkana u EU u bilo kakvom obliku", kaže Kočan.
Ne misli da će odlaskom Merkelove doći do distanciranja Njemačke od proširenja EU, podsjećajući na stavove Ursule fon der Lajen, koja je proširenje zapadnog Balkana stavila na dnevni red.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.