Svijet

"Osjećamo 'vrelinu' iz neposrednog susjedstva, moramo učiniti nešto"

"Osjećamo 'vrelinu' iz neposrednog susjedstva, moramo učiniti nešto"
Foto: Tanjug/AP | "Osjećamo 'vrelinu' iz neposrednog susjedstva, moramo učiniti nešto"

FIRENCA - Ministar spoljnih poslova Austrije Aleksander Šalenberg smatra da su u ovom trenutku evropske integracije izuteno važne, važnije možda i bitnije i od vremena 1945. godine i ističe da Evropska unija u pristupnom procesu treba da razmišlja geostrateški, a ne birokratski.

Šalenberg je na panelu "Kriza i promjene - Evropska perspektiva zapadnog Balkana" konferencije u Firenci na temu situacije u EU skrenuo pažnju da se na Balkanu izgubilo previše vremena, i da to što su ljudi izgubili strpljenje, treba da bude alarm da se mora djelovati.

"Sada imamo geostrateški pogled na stvari. Donijeli smo odluke koje su u EU do sada bile nezamislive", objasnio je on i dodao da je važno za članice i evropske institucije da se od tog geopolitičkog trenutka napravi nešto trajno.

Šalenberg je istakao da je napravljena geška što se proces proširenja tretirao birokratskim procesom, a radi se o geostrateškom pitanju.

Podsjetio je da je geostrateški donesena odluka o prijemu Grčke, Španije i Portugala, a kasnije i istočnoevropskih zemalja. "Da smo se nakon pada Berlinskog zida ophodili prema istočnoevropskim zemljama kao danas prema Balkanu pitanje je šta bi bilo", ukazao je on.

Šalenberg se osvrnuo i na to da će u junu biti razgovarano o evropskim aspiracijama Ukrajinaca, dodajući da razumije te težnje, ali da je stav Austrije da se mora razgovarati i o zapadnom Balkanu. "Moramo biti svjesni da Rusija u tom regionu može da bude ometač, posebno u BiH i drugim zemljama", rekao je on.

Šalenberg je podsjetio da Austrija ima snažne veze sa Balkanom, dodajući da je Beč drugi najveći srpski grad u Evropi.

Moramo da radimo zajedno i nadam se da ćemo do juna otvoriti pristupne pregovore s Albanijom, Sjevernom Makedonijom i riješiti pitanje vizne liberalizacije sa Kosovom, kao i da će uskoro biti dodijeljen status kandidata BiH", objasnio je on.

Što se Ukrajine tiče, Šalenberg je konstatovao da postoje mnogi načini za približavanje zemalja EU. Prema njegovim riječima kada bi Ukrajina dobila status kandidata, zna se da se poslije toga dugo ništa ne bi dogodilo, a to nije geostrateški pametno rješenje.

Šalenberg ističe da se na Balkanu izgubilo previše vremena, i da to što su ljudi izgubili strpljenje, treba da bude alarm da se mora djelovati.

"Treba da razmotrimo sve mogućnosti koje imamo. Bilo je mnogo ideja u prošlosti, moramo koristiti ponovo sve naše fantazije. Kako je moguće da u regionu koji je okružen EU, kineske kompanije grade auto-puteve, stvaraju zavisnost, pošto upravo ti auto-putevi treba da povežu region sa EU", rekao je on.

Šalenberg je kazao da zemlje, koje žele da se približe EU, treba tretirati kao da su članice. Ukazao je da je u prošlosti bilo rješenja za mnoga pitanja, i da je sada ponovo potrebno naći kompromise.

"Ostavite birokratsko razmišljanje po strani, pređite na geostrateško razmišljanje. Mi u Austriji smo spremni da uradimo sve, jer smo izloženi konfliktu. Osjećamo 'vrelinu' iz neposrednog susjedstva i mislim da moramo da učinimo nešto", podvukao je on. Šalenberg je, istovremeno poručio da EU očekuje da zemlje zapadnog Balkana budu svjesne da je Unija zajednica vrijednosti.

"Zahvalni smo što su zemlje regiona glasale sa nama u međunarodnim institucijama, ali mora se ići dalje od toga. Moramo imati jasno opredjeljenje i od Srbije", ukazao je on.

Na pitanje šta očekuje od zapadnog Balkana, ukazao da je regionalna saradnja bitna, i da je ona puno pomogla istočnoevropskim zemljama u pripremi za zajedničko tržište.

Istovremeno je kazao da EU prati kako se ponašaju zemlje zapadnog Balkana u aktuelnoj ukrajinskoj krizi, kako reaguju na sankcije koje je EU usvojila. "Znamo da je to bolan proces. I Austrija je veoma zavisna od ruskog gasa, ali smo donijeli odluku da se oslobodimo te zavisnosti", objasnio je on.

Šalenberg je kazao da je rat koji je u toku konfrontacija modela života.

"Zona rata je Evropa i mi Evropljani moramo znati koji nam je stav. Potrebna je zajednička spoljna politika, da imamo jedinstveni pristup u tome ko je prijatelj, a ko neprijatelj", podvukao je Šalenberg.

On je podijelio mišljenje oko inicijative Otvoreni Balkan, sa izaslanikom za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom, koji je bio moderator ovog panela, da regionalna saradnja mora biti inkluzivna, a ne eksluzivna.

Šalenberg je kazao da ga zbog toga raduje što je Njemačka najavila da će nastaviti Berlinski proces, za koji je kazao da ga smatra nekom vrstom "G7" na Balkanu. Ukazao je da je Južni Tirol pola vijeka bio "vrelo pitanje", a sada je model saradnje, te da je za tako nešto potrebna politička volja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije