HAVANA - Poglavar Rimokatoličke crkve papa Benedikt XVI održao je danas jutarnju misu pred nekoliko stotina hiljada vjernika u Havani, u kojoj je zatražio veću slobodu za Katoličku crkvu na Kubi, a osudio je i fanatizam koji nastoji da svoju istinu nametne drugima.
Benediktova propovijed pred oko 600.000 ljudi bila je, prema ocjeni američke agencije Asošiejtid pres, neuobičajeno politizovana papska poruka tokom mise.
Papa je rekao da ljudi pronalaze slobodu kada traže istinu koju nudi hrišćanstvo.
"S druge strane postoji oni koji pogrešno interpretiraju tu potragu za istinom, što ih vodi u nerazumnost i fanatizam. Oni sebe zatvaraju u 'svojoj istini' i nastoje da je nametnu drugima", poručio je poglavar Rimokatoličke crkve.
On u svojoj današnjoj poruci nije direktno pomenuo kubansku vladu, ali je kasnije pozvao Kubu da omogući crkvi da propovijeda sa više slobode.
"Mora da se kaže sa radošću da su u Kubi preduzeti koraci da se ckrvi omogući da izvede svoju osnovnu misiju otvorenog i javnog izražavanja svoje vjere", rekao je on i dodao "U svakom slučaju, to mora biti nastavljeno dalje" za dobrobit kubanskog društva.
Papa je održao govor na Trgu revolucije a slušali su ga i kubanski lideri koji su sjedjeli u prvim redovima, među njima predsjednik Raul Kastro i članovi vlade.
U svom govoru, papa je najoštrije osudio vjersku netoleranciju.
Bivši kubanski lider Fidel Kastro potvrdio je da će se sastati sa papom, koji danas završava posjetu Kubi.
Tu inače očekivanu vijest Kastro je objavio kasno sinoć u kratkoj poruci na veb sajtu kubanske vlade.
"Biću srećan da primim njegovu ekscelenciju papu Benedikta XVI, kao što sam primio i papu Jovana Pavla Drugog" 1998. godine, stoji u poruci.
Papa je u ponedjeljak stigao na Kubu u trodnevnu posjetu Kubi. Iako susret sa Fidelom Kastrom nije bio najavljen, bilo je rašireno očekivanje da će do tog susreta doći.
Papa je tokom posjete podržao reforme koje sprovodi sadašnji kubanski predsjednik Raul Kastro, na koga je apelovao da još više i većom brzinom modernizuje Kubu, kako ekonomski, tako i politički.
Kubanski potpredsjednik Marino Muriljo je, međutim, izjavio da na Kubi neće biti sprovedene "političke reforme".
"Na Kubi, neće biti nikakvih političkih reformi. Na Kubi, ono o čemu raspravljamo jeste da se poboljša naš kubanski ekonomski model, koji naš socijalistički sistem čini održivim, za dobrobit svih naših građana", rekao je Muriljo na konferenciji za novinare.
Kuba je bila zvanično ateistička država do početka 1990-ih godina. Poslije višegodišnje netrpeljivosti kubanskih vlasti i crkve nakon Kubanske revolucije 1959. godine, Havana je počela da koristi crkvu kao sagovornika u pitanjima poput političkih zatvorenika i disidenata, istovremeno sprovodeći privrednu reformu.