VAŠINGTON, MOSKVA - Da li bi Donald Tramp mogao da se vrati u Bijelu kuću ili bi Džozef Bajden i dalje mogao ostati u njoj? Hoće li neko u Rusiji izazvati Vladimira Putina, koji bi mogao da dobije mandat na još šest godina?
Naime, polovina svijeta izlazi ove godine na glasanje, a 30 zemalja bira predsjednika. Među njima su i izbori u Americi i Rusiji, koji su uvijek među onima koji su najpraćeniji i izazivaju najviše pažnje.
Analitičari se slažu da će ovo biti uzbudljiva izborna godina, a rezultati glasanja pratiće se širom svijeta.
Najveća pažnja svjetske javnosti biće usmjerena na pet ključnih izbora koji će oblikovati globalni poredak, a to su, osim predsjedničkih izbora u Americi i Rusiji, i izbori za novi sastav Evropskog parlamenta, parlamentarni izbori u Indiji, te predsjednički izbori u Meksiku, prenosi Nova.
Revanš Tramp - Bajden?
Izborni proces koji će sigurno izazvati najviše pažnje širom svijeta biće u novembru, kada će desetine miliona Amerikanaca birati predsjednika, a očekuje se da će biti ponovljen revanš najstarijih kandidata Džozefa Bajdena (81) i Donalda Trampa (77).
Razlog za veliku zainteresovanost svijeta i značaj ovih izbora je zato što osoba koja sjedi u Ovalnoj sobi Bijele kuće ima veliki uticaj na živote ljudi u zemlji, ali i u inostranstvu.
Izbori će biti održani 5. novembra, a pobjednik će biti četiri godine u Bijeloj kući, počevši od januara 2025. godine. Kampanja u Americi je uveliko u toku, a na početku je bilo 15 kandidata: devet republikanaca, četiri demokrate i dva nezavisna kandidata, iako su mnogi od njih već odustali od trke, prenosi Nova.
Predsjednik Džozef Bajden ranije ove godine objavio je da će opet učestvovati u trci i očekuje se da će on veoma lako osvojiti nominaciju demokrata. Izvjesno je da će bivši predsjednik Donald Tramp osvojiti nominaciju republikanaca. Međutim, Tramp se suočava sa brojnim sudskim procesima i optužnicama u periodu kampanje.
Još šest godina Putina?
Čini se da će najmanje neizvjesnosti biti na predsjedničkim izborima u Rusiji, nakon što je predsjednik Vladimir Putin (71), koji je posljednje 23 godine ruski lider, objavio da će se ponovo kandidovati.
Prvi put će glasanje na predsjedničkim izborima u Rusiji trajati tri dana, od 15. do 17. marta.
Pitanje koje postavlja najveći broj ljudi je ko će biti kandidati koji će izaći Putinu na crtu? Spisak još nije konačan, a najveću pažnju izazvalo je odbijanje kandidature bivše ruske TV novinarke Jekatarine Duncove i kao razlog su navedene brojne nepravilnosti u dokumentima.
Ruska Komunistička partija je poslije tajnog glasanja odlučila da će podržati nominaciju Nikolaja Haritonova (75). Iako je Komunistička partija nominalno jedna od parlamentarnih opozicionih grupa, ona podržava politiku Kremlja, piše Slobodna Evropa.
Stranka Pravedna Rusija je objavila da će podržati Putinovu kandidaturu. Kandidat će biti i lider Liberalno-demokratske partije Rusije (LDPR) Leonid Slucki. Stranka Građanska inicijativa, koja nije zastupljena u Dumi, podržala je kandidaturu nezavisnog kandidata Borisa Nadeždina. Analitičari i svjetski mediji pišu da Putin i dalje uživa široku podršku i da će vjerovatno još šest godina vladati Rusijom.
Modijeva velika igra moći
Skoro milijardu Indijaca biće pozvano da glasa u periodu od aprila do maja, kada najmnogoljudnija nacija svijeta izlazi na izbore na kojima premijer Narendra Modi i njegova nacionalistička partija BJP traže treći mandat.
Modijeva politička karijera i uspjeh zasnovani su na podršci više od milijardu indijskih Hindusa i na, kako kažu kritičari, raspirivanju neprijateljskih osjećanja prema velikoj muslimanskoj manjini u zemlji.
Uprkos gušenju građanskih sloboda tokom njegovog mandata, Modi je pred izbore očigledan favorit i njegove pristalice mu pripisuju zasluge za jačanje položaja zemlje na globalnoj sceni.
Indija je u avgustu postala tek četvrta zemlja koja je spustila letjelicu bez posade na Mjesec, poslije Rusije, SAD i Kine, a planira da pošalje čovjeka na Mjesec do 2040. godine.
EU test za populiste
Izbori za Evropski parlament biće održani od 6. do 9. juna. Od tog glasanja zavisiće evropsko zakonodavstvo u narednih pet godina.
Riječ je o najvećem transnacionalnom glasanju na svijetu, koje dolazi nakon jednog od najburnijih perioda u novijoj istoriji Evrope, u ključnom trenutku dok EU pokušava da se pozicionira u podijeljenom svijetu.
Nakon izbora 2024. godine broj poslanika u Evropskom parlamentu porašće na 720, što je za 15 više nego sada.
Glasanje će biti test podrške desničarskim populistima, koji su dobili vjetar u leđa poslije pobjede na nedavnim izborima u Nizozemskoj antiislamske i anti-EU Partije za slobodu Gerta Vildersa, kao i prošlogodišnjom pobjedom krajnje desne Braće Italije premijerke Đorđe Meloni.
Evropski parlament odlučuje o pitanjima koja se kreću od naplate računa za mobilne telefone u romingu do privatnosti online podataka, prenosi Slobodna Evropa.
Prva žena na čelu Meksika?
Bivša ljevičarska gradonačelnica glavnog grada i poslovna žena autohtonih korijena nadmeću se u predsjedničkoj trci kojom bi mogle da uđu u istoriju Meksika ako poslije glasanja u junu neka od njih postane prva žena na čelu zemlje s tradicijom mačizma.
Bivša gradonačelnica grada Meksiko Klaudija Šejnbaum kandiduje se u ime partije Morena odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora.
Njena rivalka Sočitl Galvez izabrana je da predstavlja opozicionu koaliciju Široki front za Meksiko. Mladi guverner iz države Nuevo Leon, Semuel Garsija, takođe se nedavno uključio u trku.
Ankete zasad pokazuju da Šejnbaumova ima značajnu prednost.