Više od stotinu aktivista okupilo se u petak na gradilištu data centra namijenjenog Microsoftovoj infrastrukturi za vještačku inteligenciju u Amsterdamu, a dio demonstranata probio se na lokaciju i popeo na kranove. Akcija je označila početak dvodnevnih protesta najavljenih u 16 zemalja zbog ubrzane izgradnje data centara i njihovog uticaja na energiju, vodu i životnu sredinu, prenosi Reuters.
Proteste koordinira koalicija "Stop Dirty Data Centres", koja okuplja ekološke organizacije i inicijative za digitalna prava. Njihov zahtjev je privremeno zaustavljanje velikih građevinskih projekata dok vlasti ne uspostave jasnija pravila, navodi TI.
Šta se dogodilo na gradilištu u Amsterdamu?
Aktivisti su prema gradilištu krenuli držeći se pod ruku, nakon čega su se probili unutar lokacije. Pojedini demonstranti penjali su se na kranove, postavljali balone i plesali, dok je policija bila prisutna.
Među transparentima bila je i poruka: "Dođavola s vašim data centrom".
Vlasnik lokacije, kompanija Pure Data Centres, planira ulaganje veće od milijardu dolara. Kompaniju podržava Oaktree, koji je u vlasništvu Brookfielda.
Pure Data Centres saopštio je da je posvećen razgovoru sa lokalnom zajednicom i drugim zainteresovanim stranama.
"Uvažavajući sve prisutne, molimo one koji su na lokaciji da je bezbjedno napuste i uključe se u dijalog s nama o projektu i svim nedoumicama koje imaju", navedeno je u saopštenju.
Kako je Microsoft reagovao na protest?
Microsoft je saopštio da razumije snažna osjećanja koja projekat izaziva i da poštuje pravo ljudi da ih izraze mirnim putem.
"F*ck AI!" Activists stormed Microsoft's Amsterdam data centre site, broke through fences, climbed cranes, and sprayed graffiti. Riot police showed up with batons. The site will reportedly use as much electricity as every home in Amsterdam. https://t.co/EBu1992Rc9
— Chay Bowes (@BowesChay) November 6, 2026
Kompanija je, međutim, naglasila da ne odobrava nezakonite postupke.
Protest u Amsterdamu dio je šireg talasa nezadovoljstva zbog infrastrukture koja se gradi radi zadovoljavanja rastućih potreba vještačke inteligencije i računarstva u oblaku.
Gdje su još najavljene demonstracije?
Prema koaliciji "Stop Dirty Data Centres", akcije su najavljene za petak i subotu u ukupno 16 zemalja.
Među planiranim događajima su marš u Dablinu, protest ispred zgrade parlamenta u Varšavi i demonstracije protiv drugog Microsoftovog data centra u Danskoj.
Otpor ovakvim projektima raste u različitim dijelovima svijeta, od Španije i Indije do Sjedinjenih Američkih Država.
Zašto se aktivisti protive novim data centrima?
Organizatori protesta tvrde da data centri povećavaju pritisak na snabdijevanje električnom energijom i vodom, te da se za ograničene resurse nadmeću sa stanogradnjom i drugim privrednim djelatnostima.
Upozoravaju i da ubrzana izgradnja može ugroziti klimatske ciljeve.
Njihove primjedbe obuhvataju i gubitak radnih mjesta povezan sa razvojem vještačke inteligencije, kao i moguće rizike za ličnu i nacionalnu bezbjednost zbog koncentracije moći u rukama privatnih i velikih tehnoloških kompanija.
Koalicija ističe da nije protiv napretka i da ne traži zatvaranje postojećih data centara. Zahtijeva pauzu u velikim građevinskim projektima dok vlade ne odrede jasnija pravila njihovog razvoja.
Šta tehnološke kompanije navode u svoju odbranu?
Tehnološke kompanije poručuju da su data centri neophodni kako bi se odgovorilo na globalnu potražnju za vještačkom inteligencijom i uslugama računarstva u oblaku.
Prema njihovom obrazloženju, ovi objekti predstavljaju ključnu infrastrukturu za poslovanje kompanija, rad državnih institucija i usluge koje koriste građani.
U središtu spora tako se nalaze tempo izgradnje, raspodjela raspoloživih resursa i pravila pod kojima se nova infrastruktura razvija.
Kako su zabrinutost zbog AI i politika uticale na berze?
Istovremeno sa rastućim protivljenjem izgradnji data centara, tehnološke akcije predvodile su u petak drugi uzastopni dan snažnog pada berzanskih cijena.
Prema Reutersovom izvještaju, investitore je zabrinjavala mogućnost da demokratska kontrola američkog Kongresa donese strožu regulaciju i ograniči ekspanziju sektora vještačke inteligencije.
Takva tržišna reakcija pokazuje koliko su očekivanja o budućem razvoju AI povezana sa procjenama političkih i regulatornih promjena.
Kako Evropska unija pokušava da uskladi razvoj i zaštitu građana?
Evropa nastoji da ubrza razvoj vještačke inteligencije i dostigne Sjedinjene Američke Države i Aziju, podstičući produktivnost. Istovremeno želi da zadrži stroža pravila i zaštitu javnog interesa.
Izvršna potpredsjednica Evropske komisije zadužena za tehnološki suverenitet Henna Virkkunen rekla je Reutersu u četvrtak da su Evropi potrebni dodatni data centri, ali da njihova izgradnja mora biti pažljivo planirana.
"Vještačka inteligencija je, naravno, izuzetno važna tehnologija i moramo imati sopstvene kapacitete", izjavila je Virkkunen.
Ukazala je na ulaganja u proizvodnju čipova, AI startape i plan izgradnje velikih računarskih centara za vještačku inteligenciju, takozvanih gigafabrika, širom Evrope.
Ipak, naglasila je da razvoj mora uzeti u obzir posljedice po svakodnevni život građana.
"Veoma je važno da građani mogu biti sigurni da im računi za energiju neće naglo rasti, da zbog data centara neće biti nestanaka struje i da se ovim projektima neće uništavati životna sredina", poručila je.
Koji projekti već nailaze na prepreke?
U Finskoj je jedan Googleov projekat predmet krivične istrage zbog raščišćavanja zemljišta.
Italija i Portugal pooštravaju ekološke propise za data centre, dok se Microsoft povukao iz jednog projekta u Ujedinjenom Kraljevstvu koji je bio pogođen kašnjenjima u izgradnji potrebne infrastrukture.
U Nizozemskoj se, prema podacima iz izvještaja, nalazi približno 200 data centara koji su planirani, u izgradnji ili već rade.