KARAČI Najmanje 130 ljudi poginulo, a više stotina je ranjeno u četvrtak uveče u bombaškom napadu u Karačiju na povorku u kojoj se nalazila bivša pakistanska premijerka Benazir Buto.
Policija je saopštila da Benazir Buto, koja se juče vratila u Pakistan poslije osmogodišnjeg izbjeglištva, nije povrijeđena u atentatu.
Poslije prve, manje eksplozije, uslijedila druga znatno jača, ispred automobila Benazir Buto. Sva stakla na njenom vozilu su od siline eksplozije popucala.
`Ona je bezbjedna i odvedena je u svoju rezidenciju`, izjavio je šef policije Karačija Azhar Faruki.
Za sada niko nije preuzeo odgovornost za te napade. Pristalice Al Kaide, koje je razljutila podrška Benazir Buto američkom ratu protiv terorizma, zaprijetile su da će je ubiti.
Kolona automobila koja je prolazila kroz grad bila je po svemu sudeći meta dvojice bombaša samoubica`, rekao je ministar unutrašnjih poslova Aftab Šerpao.
Policija je ponudila nagradu od 82.000 dolara za informacije o nalogodavcima tog napada, a jedan zvaničnik koji je zahtijevao anonimnost, rekao je da se sumnja na grupu protalibanskog lidera Bajtula Mehsuda.
U međuvremenu, pakistanska policija pronašla je ostatke tijela samoubice koji je aktivirao, prema prvim procjenama, između 15 i 20 kilograma eksploziva.
Pakistanski predsjednik Pervez Mušaraf naveo je u saopštenju da je napad bio `zavjera protiv demokratije`.
Generalni sekretar UN Ban Ki Mun oštro je osudio teroristički napad i rekao da je uvjeren da će sve političke snage Pakistana raditi zajedno na jačanju nacionalnog jedinstva.
`Ne postoji politički razlog koji može da opravda ubistvo nevinih ljudi`, izjavio je portparol Stejt departmenta SAD Tom Kejsi.
Evropska unija zatražila je od vlasti da pronađu odgovorne za napad. `Takvi akti veoma ugrožavaju izborni proces`, navodi se u saopštenju predsjedništva EU.
Benazir Buto (54) se vratila u Pakistan kako bi na izborima u januaru predvodila Pakistansku narodnu stranku, čiji je lider. Ona je 1999. godine otišla iz zemlje zbog optužbi za korupciju.
Benazir Buto je 1988. godine postala prva žena premijer u muslimanskom svijetu. Poslije svrgavanja sa vlasti godinu dana kasnije, vraća se na vlast 1993. godine i ostaje do 1996. kada je smijenjena zbog korupcije.
Tvrdila je da je riječ o politički motivisanim optužbama, ali je ipak izabrala egzil umjesto suočavanja sa njima.