Pandemija je svima promijenila život i dobro nas uzdrmala.
U Njemačkoj su tokom dvije godne korone izašle na vidjelo neke stare slabosti.
Međutim, dvije godine od prvog slučaja korone, svakodnevica u Njemačkoj ne sastoji se samo od sukoba. Čemu nas je pandemija naučila?
Pandemija izaziva svađe ali nije podijelila društvo
Mada se mnogi boje podjele njemačkog društva zbog različitog odnosa prema pandemiji, politološkinja Paula Keler kaže da za sada ne postoje naučna saznanja koja bi potkrijepila ovu tezu. Onda dodaje da od početka pandemije postoje žestoke diskusije i u privatnoj sferi, ali smatra de je Njemačka još daleko od generalno podijeljenog društva, prenosi DW.
Ona navodi rezultate istraživanja koje je sprovela Fondacija Konrad Adenauer kao i rezultate istraživanja javnog mnjenja koje sprovodi Fondacija Bertelsman. Paula Keler podsjeća da velika većina građana poštuje mjere i vakcinisana je.
"To često biva potisnuto u drugi plan, jer se radikalne manjine izuzetno glasno javljaju za riječ", kaže ona i dodaje da su se pojedine grupe ljudi za vrijeme pandemije radikalizovale i smišljeno verbalno napadaju političare, novinare i naučnike, te da te grupe imaju cilj i potencijal da destabilizuju demokratiju. Keler kaže da se oni moraju shvatiti ozbiljno jer neće nestati nakon pandemije.
Pandemija je učinila vidljivim ogroman problem medicinske nege
Na početku pandemije govorilo se prije svega o nedostatku kreveta na odeljenjima intenzivne njege. Ali ubrzo je bilo jasno da ne nedostaju toliko materijal i tehnika - već stručnjaci - medicinski tehničari i sestre. Zbog toga se nije moglo koristiti čak 20 odsto mjesta na odjeljenjima intezivne njege.
To bi moglo i da se pogorša, jer prema aktuelnim anketama čak 70 odsto zaposlenih u zbrinjavanju starijih ili 30 odsto zaposlenih u branši medicinske njege razmišljaju o promjeni posla.
Pandemija je povećala njihovo nezadovoljstvo. Mnogi imaju utisak da daju sve od sebe ali da to nije dovoljno za adekvatnu njegu njima povjerenih ljudi jer nemaju dovoljno vremena.
Pozitivno je u cijeloj situaciji to što su nedostaci postali toliko vidljivi da ni mediji ni politika ne mogu da ih ignorišu.
Pandemija je otkrila nedostatke sistema obrazovanja
Pandemija je dovela do napretka u digitalizaciji i pritom otkrila nedostatke školskog sistema: "Pandemija je čuvena lupa, koja pokazuje od čega je njemački obrazovni sistem odvano obolio", kaže direktor Lajbnicovog instituta za istraživanje obrazovanja, Kaj Mac.
On je dodao da je postalo jasno da su angažman, obrazovni nivo i finansijske mogućnosti roditelja još uvijek odlučujući za uspješno školovanje djece. To se prema njemu samo zaoštrilo u vremenima digitalne nastave, ali nije nov fenomen.
Mac smatra da je pozitivno to što su prosvjetni radnici bili prinuđeni da se suoče sa tehnološkim novinama, ali i da postoji opasnost da se sa ukidanjem onlajn nastave, naročito u osnovnim školama, vrate starim šemama.
On se nada da će saznanje, koliko je škola važna za pravilan razvoj djece, potrajati i poslije pandemije, te da će mnogo više škola imati cjelodnevni boravak - i neće biti samo mjesto za prenošenje znanja.
Hibridna radna mjesta
Kancelarije prazne, ljudi rade od kuće - pandemija je značajno promijenila svijet rada.
Švajcarsko softversko preduzeće Locatee je uporedilo popunjenost radnih mjesta u kancelarijama prije pandimije i poslije njenog izbijanja.
Pokazalo se da je kod preduzeća uključenih u analizu, trenutno zauzeta najviše četvrtina kancelarijske površine. Menadžerka u švajcarskoj firmi Sabine Em smatra da se radi o dugoročnom trendu.
Pandemija je kombinacijom prisustva u kancelariji i rada od kuće učinila svijet rada - hibridnim. To je nešto što će ostati i poslije korone.
Uloga naučnika postala važnija
Poslije dvije godine pandemije i medicinski laici upotrebljavaju termine kao što su incidenca, prokuženost, inmuni odgovor.
Pri tome se mnogo toga brzo mijenja, danas važi jedno sutra drugo. Dok je na početku pandemije težište bilo na higijeni ruku, jer se smatralo da se virus širi tom vrstom kontakta, poslije je došlo saznanje da je osnovni put prenosa vazduhom.
Zaključak iz toga jeste da političari moraju da imaju multidisciplinarne timove koji će ih savjetovati i ne mogu da se jednostrano oslone na jednu vrstu naučnika.
Pored medicinskih stručnjaka raznih oblasti, političarima će u timovima biti neophodni stručnjaci za kriznu komunikaciju, logistiku i ekonomiju.
Oni će morati da timski rasprave opravdanost svake mjere - i onda poltičarima daju prijedloge. Time će se za građane vjerovatno povećati razumljivost, pa i prihvatljivost mnogih mjera.
Pandemija opterećuje dušu
Stalno novi zahtjevi i saznanja, usamljenost, preopterećenost radom i školom od kuće, egzistencijalni strahovi i infekcija - istraživanja pokazuju da je sve to ostavilo traga na mnogim ljudima.
Njemačko psihoterapeutsko udruženje (DPtV) navodi da je potražnja za psihoterapijom već u prvoj pandemijskoj godini porasla za 40 odsto.
Predsjednik ovog udruženja Gebhard Henčel kaže da pandemija posebno opterećuje djecu i omladinu i da je mnoge spriječila u prirodnom procesu odvajanja od roditeljske kuće. On smatra da je i medicinsko osoblje posebno ugroženo: "Trenutno se svi još dobro držimo, stisnemo zube i guramo dalje", kaže on. Ali opominje da bi kasnije posljedice mogle biti velike.
Pošto se ne zna koliko će pandemija trajati, Henčel se zalaže za to da se već sada počne sa suočavanjem i prerađivanjem traumatičnih iskustava.
Za to je prema njemu potrebno da se otvoreno govori o pogrešnim procjenama - od politike do privatne sfere. Samo tako se može izbjeći da konflikti koji nastaju za vrijeme pandemije prerastu u trajne devijacije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.