PARIZ - Jelisejska palata saopštila je novi sastav Vlade Francuske u kojem je glavno iznenađenje dolazak Frederika Miterana, rođaka bivšeg socijalističkog predsjednika, na mjesto ministra kulture.
U predsjedničkoj rezidenciji kasno u utorak su saopštene promjene u Vladi, koje su uslijedile poslije izbora za Evropski parlament početkom mjeseca, na kojima su za poslanike izabrani ministar poljoprivrede Mišel Barnije i ministarka pravde Rašida Dati.
Premijer Fransoa Fijon, ministar spoljnih poslova Bernar Kušner i ministar ekonomije Kristin Lagard zadržali su dosadašnje funkcije, ali su promjene u drugim ministarstvima bile veće nego što se očekivalo.
Najveće iznenađenje uslijedilo je kada je Frederik Miteran, nećak Fransoa Miterana, popularnog socijalističkog predsjednika, objavio da napušta funkciju direktora u vili "Mediči", prestižnoj francuskoj rezidenciji za umjetnike u Rimu, kako bi preuzeo funkciju ministra kulture.
Iako se njegovo ime vezuje za najomiljenijeg socijalistu, šezdesetjednogodišnji Miteran se odavno distancirao od partije koju je predvodio njegov slavni rođak i podržao desničarskog kandidata, Žaka Širaka, u oba predsjednička mandata.
"Jedan Miteran nije vrijedan drugoga", izjavio je jedan od lidera socijalista Pjer Moskovisi.
Fransoa Fijon ostaje na mjestu premijera, djelimično zahvaljujući svojoj diskretnoj ulozi, u sjenci predsjednika Nikole Sarkozija.
Bernar Kušner je ostao na mjestu šefa diplomatije, i pored periodičnih istupa koji nisu bili po volji šefu države, kao simbol otvaranja desničarske vlade prema pripadnicima drugih političkih partija, koji je, kako prenose mediji, protumačen kao Sarkozijev manevar s ciljem da oslabi opoziciju.
Kušner je i dalje jedna od najpopularnijih političkih ličnosti u zemlji. Ministar ekonomije Kristin Lagard je pridobila Sarkozijevo povjerenje zahvaljujući svojoj kompetentnosti u suočavanju s finansijskom krizom.
Na mjesto Mišela Barnijea je došao ministar za evropska pitanja Brino Le Mer, prijatelj najvećeg Sarkozijevog protivnika na desnici, bivšeg premijera Dominika de Vilpena.
Le Mera je zamijenio Pjer Lelušs, Sarkozijev specijalni izaslanik za Avganistan.
Ministra pravde, Rašidu Dati, zamijenila je dosadašnji ministar unutrašnjih poslova Mišel Alio-Mari, koju je na bivšoj funkciji zamijenio Bris Ortefe, dosadašnji ministar rada.
Državni sekretar za ljudska prava, Rama Jad, koja se suprotstavila Sarkozijevoj odluci da se kandiduje na izborima za Evropski parlament, premještena je na mjesto ministra sporta umjesto bivšeg trenera francuske ragbi reprezentacije Bernara Laporta.
Rama Jad, koja se u nekoliko navrata suprotstavila i Kušneru, postala je najpopularnija ličnost u bivšem sastavu Vlade.
Mjesto državnog sekretara za ljudska prava biće ukinuto nakon njenog odlaska.
Ovo je četvrti sastav Fijonove vlade, što je i dio Sarkozijeve strategije da se Vlada stalno obnavlja i tako poveća konkurentnost ministara.