Svijet

Predsjednički izbori u Italiji: "Kao kod izbora pape"

Predsjednički izbori u Italiji: "Kao kod izbora pape"
Foto: Pixabay/juliacasado1 | Predsjednički izbori u Italiji: "Kao kod izbora pape"
N.N.

Izbori za novog predsjednika Italije počinju 24. januara. On bi mogao da se zove Silvio Berluskoni ili Mario Dragi, a i jedna i druga varijanta bi imala posljedice po čitavu Evropu.

Stvarno? Silvio Berluskoni? Da, bivši predsjednik italijanske vlade, s hipotekom brojnih skandala i sudskih sporova, želi da postane predsjednik. On ima 85 godina i kandidovao se za jednu od najvažnijih dužnosti u državi. Izbori su 24. januara.

"Mislim da Berluskoni može da bude koristan za zemlju", rekao je on o samom sebi i dodao: "Ne bih se predao i učinio bih ono što je mojoj zemlji potrebno."

Početkom decembra Berluskoni je poslanicima u parlamentu u Rimu poslao svoju fotografiju, lica zategnutog zahvaljujući estetskoj hirurgiji, a priložio je i zbirku svojih najljepših govora. U Italiji se smatra da je to bio početak njegove izborne kampanje za predsjednika.

Mnogi Berluskonija, osuđenog za poresku prevaru, smatraju samo autsajderom na izborima. Ipak, njega podržavaju desni populisti Mateo Salvini i Đorđa Meloni. Meloni, koja predvodi desničarsku stranku "Braća Italije" (Fratelli d'Italia), zauzela je jasan stav još prije Božića 24. decembra: "Želimo rodoljuba. Berluskoni je taj. Dragi nije."

Da li to Dragi želi ili ne?

Mario Dragi je pak kandidat s najviše šansi. Aktuelni premijer, koji vodi uspješnu i iznenađujuće stabilnu tehnokratsku vladu, visoko je cijenjen i u Italiji i u Evropi. Ali on se još nije izjasnio o kandidaturi. Nepoželjno je kandidovati samog sebe na predsjedničkim izborima. Jedino se Berluskoni ne ustručava.

Mario Dragi, 74-godišnji bivši predsjednik Evropske centralne banke, navodno ima takve ambicije, ali bi se vlada bez njega na čelu uskoro raspala. U parlamentu vladu podržava atipična koalicija nacionalnog jedinstva kojoj pripadaju sve stranke osim desničarske "Braće Italije".

Ta većina bi se raspala, smatra Luc Klinkhamer s Njemačkog istorijskog instituta u Rimu. Vlada je prije svega tu da bi razumno raspodelila 200 milijardi evra iz fonda Evropske unije za oporavak od posljedica pandemije, objašnjava Klinkhammer u intervjuu za DW.

"Bez novca iz Brisela ta velika koalicija ne bi ni bila formirana. Ona je klimava, znamo to. Zato vidim velike poteškoće. Ne vjerujem u stabilnost ove vlade ako Dragi bude izabran za predsjednika", kaže on.

Klinkhamerovu procjenu potvrđuje i najava Berluskonija da će njegova hrišćansko-demokratska "Naprijed Italija" (Forza Italia) uskratiti podršku vladi ako Dragi bude bio izabran za predsjednika. To bi značilo nove izbore, a njihov rezultat bi mogla da bude desničarska, populistička i evroskeptična vlada. Ako propadne italijanski ekonomski oporavak od pandemije, neizbježno bi bile pogođene i ostale članice EU.

"Izbor je više od rituala"

Enriko Leta, lider socijaldemokrata u Italiji, zato smatra da bi bilo mnogo bolje da Mario Dragi ostane na čelu vlade do kraja mandata koji ističe u proljeće 2023. i da sprovede svoj reformski program.

"Italija je i dalje najslabija karika u evrozoni, što znači da će italijanska politika i donosioci odluka u Rimu biti ključni za opstanak i prosperitet EU u godinama koje dolaze", napisali su u zajedničkom autorskom članku za jedan socijaldemokratski časopis Nurijel Rubini, ekonomista i finansijski savjetnik iz Njujorka, i Brunelo Rosa sa Ekonomskog univerziteta Bokoni u Milanu.

"Ako se populističke stranke vrate na vlast, suočene s ionako visokim dugovima i deficitima, članstvo Italije u evrozoni moglo bi da bude dovedeno u pitanje. To bi rezultiralo svim vrstama tržišnih dislokacija", ocijenili su Rubini i Rosa.

Predstojeći italijanski predsjednički izbori su, dakle, sve samo ne običan ritual i izuzetno su važni.

Za razliku od njemačkog predsjednika države, italijanski predsjednik ima odlučujući uticaj tokom političkih kriza. On imenuje premijera i on je taj koji odobrava članove njegovog kabineta. Može i da raspusti parlament. Naoružan tim ovlašćenjima, sadašnji predsjednik Serđo Matarela je prije godinu dana postavio svog prijatelja Marija Dragija na mjesto premijera i tako okončao krizu vlade.

Moguće je da bi Dragi želio da zauzme tu poziciju kako bi u narednih sedam godina on bio taj koji vuče sve konce. S premijerom koji mu odgovara mogao bi dugo da vodi Italiju. Međutim, nejasno je da li bi to podržao i parlament koji će se birati sljedećeg proljeća.

Dragi je za sada samo rekao da je on "dokazani sluga svoje države" i ujedno naglasio: "Moja sudbina nije važna".

"Kao kod izbora pape"

Ujedno, nije jasna situacija ni u tijelu koje 24. januara bira predsjednika, a koje se sastoji od 1.009 poslanika, kao i predstavnika iz 20 italijanskih regiona. Zbog složenih pravila, Luc Klinkhamer taj izborni proces poredi sa izborom još jedne bitne osobe koji se održava u Rimu.

"To vam je kao s izborom pape. Većina narodnih predstavnika trebalo bi da ponađe najvrednijeg u ovoj konklavi", kaže Klinkhamer.

Nema glasačkih listića na kojima su odštampana imena kandidata. Svaki poslanik, senator ili regionalni predstavnik mora rukom da napiše ime onoga koga predlaže. Teoretski, dakle, može da se napiše bilo čije ime. Ako niko ne dobije dvotrećinsku većinu u prva tri kruga, u sljedećim glasanjima potrebna je samo apsolutna većina.

Sve to može i da potraje. Godine 1972. bila su potrebna 23 kruga prije nego što je Đovani Leone dobio potrebnu većinu. Sadašnji predsjednik Serđo Matarela prije sedam godina izglasan je u četvrtom krugu.

Prošlog vikenda ljudi iz svijeta kulture javno su se založili da se prekine sa dodjeljivanjem te dužnosti starijim muškarcima. Oni su predložili dvije žene kao kandidatkinje: ministarku pravosuđa Martu Kartabiju i njenu bivšu koleginicu Paolu Severinu. I one vjerovatno, kao kao i Silvio Berluskoni, imaju male šanse. Ipak, kako je nedavno ocijenio britanski "Ekonomist" u komentaru o italijanskoj politici: "Malo je vjerovatno, ali događale su se i čudnije stvari."

(DW)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije