Njegovateljima iz istočne Evrope mora biti plaćena minimalna satnica i za vrijeme kad stoje na raspolaganju za njegu, presudio je Savezni sud za radne sporove u Njemačkoj. Tužbu je bila podnijela njegovateljica iz Bugarske.
Vrijeme dežurstva mora u Njemačkoj biti plaćeno. To znaju vatrogasci, vozači taksija, medicinsko osoblje. Ali, što je s osobama koje danonoćno stoje na raspolaganju osobi kojoj je potrebna njega i s njom stanuju pod istim krovom?
Dobrina D. iz Bugarske je 2015. godine radila u Berlinu kao "njegovateljica 24 sata na dan". Brinula se o jednoj 96-godišnjoj Njemici.
"Stajala sam na raspolaganju 24 sata na dan", izjavila je ona prije godinu dana u razgovoru za DW. Ova Bugarka je često morala ustajati više puta tokom noći kako bi starici promijenila pelene ili joj dala lijekove.
Slobodnog vremena ili slobodnih dana nije imala, pripovijeda Dobrina. A za stalnu spremnost njegovateljici je plaćano oko šest sati dnevno, dobivala je 950 evra mjesečno neto. I ova Bugarka se obratila sudu kao prva od 100 do 300.000 njegovatelja, većinom žena iz istočne Evrope, koje žive u stanovima ili kućama njemačkih seniora kako bi ih njegovale.
Dobrina D. je podnijela tužbu i njen slučaj je prošao sve instance. Sudski proces je pratila iz Bugarske. Sad je najviši njemački sud za radne sporove presudio u njenu korist.
"I vrijeme dežurstva mora biti plaćeno punom minimalnom satnicom", kaže predsjedavajući sudskog vijeća, sudija Rudiger Link u obrazloženju presude donesene 24. 6. 2021. na Saveznom sudu za radne sporove u Erfurtu.
Kako obračunati radno vrijeme?
Ali, koliko će Dobrina D. dobiti od bugarske agencije koja ju je posredovala još nije jasno. Jer, Savezni sud za radne sporove je revidirao jednu raniju presudu Zemaljskog suda za radne sporove (LAG) Berlin-Brandenburg. Berlinske sudije su htjeli da Bugarka dobije plaćenu minimalnu satnicu 21 sat dnevno. To bi prema presudi značilo 38.377 evra bruto, umanjeno za iznos od 6.680 evra, koliko joj je već isplaćeno. Sudije u Erfurtu su sad presudile da presuda LAG-a mora biti ponovo preispitana, jer njegovo obrazloženje nije dovoljno utemeljeno.
Zbog toga obje strane ovu presudu vide kao vlastitu pobjedu.
"To je upravo ono što smo htjeli postići", kaže Mihael Vendler, advokat tužene bugarske agencije u izjavi za DW. "Po našem mišljenju stvar nije mogla završiti tako da bude plaćeno 21 sat dnevno".
Procjena LAG-a o radnim satima Dobrine D. moraće biti pomnije preispitana. Osim toga mora biti uzeto u obzir da je njegovateljica prihvatila ugovor o radu 30 sati sedmično. Posrednička agencija ne želi čuti za prekovremene sate.
Sindikat: Presuda koja određuje smjer
Justina Oblacevic iz savjetodavne mreže "Faire Mobilität" Njemačkog saveza sindikata od početka se bavila slučajem Dobrine D. Za nju ova presuda o vremenu dežurstva određuje smjer po kojem će se ubuduće postupati.
"Ako polazimo od toga da te žene rade do 24 sata na dan onda to znači da 24 sata na dan moraju biti i plaćena", kaže ona u izjavi za DW. "Nije sve u onomu što stoji u ugovoru. Presudno je koliko osoba stvarno radi", kaže Oblacevic.
Slučaj Dobrine D. pokazuje što se događa u stotinama hiljada domaćinstava, između očekivanja porodica koje imaju osobu za njegu i njegovatelja. U upitniku njemačkog partnera bugarske agencije, koji su ispunili članovi porodice 96-godišnje starice 2015. godine, stoji da je "očekivani angažman 24 sata na dan skrb/njega".
Zaposlenje nemoguće?
U radnom ugovoru koji je Dobrina D. potpisala s posredničkom agencijom u Bugarskoj riječ je o radu samo šest sati na dan. A s obzirom da su njemačka i bugarska agencija za posredovanje njegovatelja sklopile još jedan međusobni ugovor, ni porodica starice ni Dobrina D. nisu slutili da su njihova očekivanja nepomirljiva.
Predstavnici posredničkih agencija smatraju da je klasično zaposlenje kod kućne njege s plaćanjem doprinosa i radom 38,5 sati sedmično nemoguće. "Onda je takav model mrtav", kaže Frederik Sibohm, direktor Saveznog udruženja za kućnu skrb i njegu. "Moralo bi se zaposliti tri do četiri osobe s punim radnim vremenom za jednu osobu koja treba njegu. To je trošak od 15.000 evra mjesečno." Sibohm strahuje da ovime problem neće biti riješen nego da će nastavi više rada na crno.
Nužno djelovanje politike
Zanimanje koje je izazvala Dobrina D. svojom tužbom prisiljava i politiku na djelovanje. "Tema minimalne satnice je katalizator koji pokazuje da se mora pozabaviti pitanjem njege 24 sata na dan. Potreba djelovanja je izuzetno kompleksna, ali očigledna", kaže povjerenik Savezne vlade za pitanja njege Andreas Vesterfelhaus (CDU) u izjavi za DW. "To mora postati mega-tema politike." Za donošenje pravno sigurnog rješenja smatra odgovornom buduću vladu.
A do tada će se nastaviti pravna bitka između Dobrine D. i njene bivše agencije. LAG Berlin će morati temeljno istražiti koliko je Dobrina D. stvarno radila i bila na dežurstvu. To će biti teško jer je ona radila prije šest godina, a starica koju je njegovala u međuvremenu je umrla.
Sindikalci koji zastupaju Dobrinu D. ukazuju na tipičan radni dan koji je tužiteljka sastavila za potrebe tužbe. On bi trebao potvrditi cjelodnevnu spremnost na pružanje usluga. Advokat posredničke agencije, međutim, smatra da se možda najprije treba saslušati svjedoke kako bi se provjerilo tvrdnje Dobrine D.
Ipak, savezne sudije su svojim kolegama u Berlinu dali važnu uputu. U saopštenju za medije u vezi s presudom konstatiraju: "Da je tužiteljka radila više nego 30 sati sedmice, kako se navodi u ugovoru, ne izgleda neuvjerljivo prema postojećoj dokumentaciji." (Presuda Saveznog suda za radne sporove se vodi pod oznakom: 5 AZR 505/20).
(DW)