Kao Poljaci, ponosni smo na to što će 10. septembra 2023. godine poljska porodica Ulma, naših sunarodnika, biti uvrštena među blaženike Katoličke crkve. Značaj tog događaja prevazilazi religijsku dimenziju; Biće to prije svega počast herojima koji oličavaju najviše ideale čovječanstva.
Požutjela, izlizana Biblija, otvorena na pripovijedanju o milosrdnom Samarijancu, sa naslovom odlomka obilježenim crvenom linijom i rukom ispisanom napomenom: DA! - upravo taj eksponat mi je pred očima kad god pomislim na Muzej Poljaka koji su spasavali Jevreje za vrijeme Drugog svjetskog rata "Porodica Ulma" iz sela Markova sa juga Poljske.
Pomenuti primjerak Svete knjige pripadao je bračnom paru Viktoriji i Jozefu Ulma, poljskim zemljoradnicima, koji su u svojoj kući skrivali osmoro sunarodnika jevrejskog porijekla: Saula Goldmana i četvoricu njegovih sinova, Goldu Grinfeld, Leu Didner i njenu kćerkicu. U samu zoru 24. marta 1944. njemački žandarmi upali su na imanje u Markovi i na licu mjesta streljali kako Jevreje koji su se krili, tako i njihove zaštitnike - ne samo Jozefa Ulmu i njegovu trudnu suprugu Viktoriju, već i njihovo šestoro male djece.
Njemačka nacistička okupacija, Holokaust i masovni zločini nad Poljacima izuzetno su važna i dan-danas bolna tema u istoriji moje domovine. Mnogi moji sunarodnici dijelili su istu sudbinu s porodicom Ulma. Svake godine 24. marta obilježavamo državni praznik - Nacionalni dan sjećanja na Poljake koji su spasavali Jevreje pod njemačkom okupacijom.
Prije izbijanja Drugog svjetskog rata u Poljskoj je živjela veoma velika jevrejska zajednica, jedna od najbrojnijih u istoriji ovog naroda. Jevreji su se vijekovima dobrovoljno doseljavali u našu zemlju. Sami su je nazivali imenom koje sve govori - Polin, u prevodu "ovdje ćeš se odmoriti". U Poljskoj su uživali u miru i prilikama za razvoj, a naš glavni grad Varšava je krajem 1930-ih bila druga najveća koncentracija jevrejske populacije u svijetu, nakon New Yorka.
Njemački plan za potpuno istrebljenje Jevreja, nečuven u svojoj bestijalnosti i mehaničkom, gotovo industrijskom pristupu, nesumnjivo je uzeo u obzir i ove činjenice. Iz tog razloga su u okupiranoj Poljskoj njemački nacisti stvorili fabrike smrti: logore za istrebljenje, u koje su transportovani i Jevreji iz drugih zemalja koje je Treći rajh osvojio. Poljska je vijekovima ranije bila poznata kao tolerantna zemlja, čiju su kulturu i društvene odnose oblikovale hrišćanske vrijednosti. Imajući to u vidu, njemačke okupacione vlasti su očekivale da će njihove zločinačke aktivnosti naići na otpor. Stoga su zaprijetile smrću svakom ko pokuša pružiti bilo kakvu pomoć Jevrejima koji su se skrivali na našim teritorijama. Uprkos tako surovim sankcijama, hiljade poljskih Jevreja dobile su podršku za spas svojih života. Pružana je pomoć, zahvaljujući kojoj su uspjeli da prežive. Pružana im je pomoć da pobjegnu iz geta, omogućavana su im skrovišta, dostavljana hrana, novac i lažne isprave.
Istoričari još uvijek rekonstruišu tok dramatičnih dešavanja tih godina. Do sada je više od sedam hiljada Poljaka, uključujući Viktoriju i Jozefa Ulmu, ovjenčano titulom Pravednika među narodima, koju dodjeljuje Institut "Jad Vašem" u Jerusalimu. U časnoj grupi Pravednika Poljaci čine najveću nacionalnu skupinu. Pored toga, poljske vlasti i državne institucije neprestano se trude da dostojanstveno odaju počast tim tihim, često anonimnim herojima - posebno onima, koji su svoju žrtvu i hrabrost platili životom.
Kao Poljaci, ponosni smo na to što će 10. septembra 2023. godine porodica Ulma, naših sunarodnika, biti svečano uvrštena među blaženike Katoličke crkve. Značaj ovog događaja prevazilazi religijsku dimenziju. Biće to takođe počast herojima koji oličavaju najviše ideale čovječanstva. Priča o njihovom mučeništvu - potresna i istovremeno uzvišena kao nesvakidašnje svjedočanstvo ljubavi prema bližnjem - treba da bude poznata cijelom svijetu. Neka preobrazi ljudska srca, neka bude uzor otvorenosti i solidarnosti prema drugima.
Piše: Andžej Duda, predsjednik Republike Poljske
Tekst je istovremeno objavljen i u mjesečniku "Wszystko co najważniejsze" u okviru istorijskog projekta realizovanog u saradnji sa Institutom za nacionalno sjećanje i Poljskom nacionalnom fondacijom.