Barak Obama započeo je juče svoj prvi radni dan na dužnosti predsjednika SAD sastankom s ekonomskim savjetnicima i glavnim vojnim zapovjednicima, jer će finansijska kriza i ratovi u Avganistanu i Iraku svakako biti primarna pitanja kojima će se baviti njegova administracija.
Većina njegovog kabineta već je oformljena, s tim da se očekuje potvrda imenovanja za još nekoliko njih.
Prvog radnog dana nakon molitve u Nacionalnoj katedrali, Obama je došao na posao, nakon čega je u Bijelu kuću pozvao odabrane članove kabineta. On se prvo susreo s članovima ekonomskog tima s kojima je raspravljao o planovima za paket pomoći američkoj privredi u iznosu od 800 milijardi dolara. Nakon toga je uslijedio sastanak s vojnim komandantima te drugim savjetnicima za Irak, gdje se raspravljalo o planovima povlačenja američkih vojnika iz Iraka.
Iako je srijeda zvanično njegov prvi radni dan, Obama je radio i u utorak kada je i formalno imenovao svoje kabinetske sekretare, od kojih sedmoro još čeka potvrdu Senata. Njegov šef osoblja Ram Emanuel je potpisao naredbu kojom se obustavljaju sve posljednje Bušove naredbe, dok se ne izvrši potrebna revizija. Nešto slično je učinio i Bušov šef osoblja Endrju Kard, kada su u pitanju bile posljednje odluke Bila Klintona.
I dok Senat tradicionalno vrlo brzo potvrđuje imenovanje predsjedničkog kabineta, u utorak je potvrđeno šest kabinetskih sekretara, među kojima su Dženet Napolitano, koja je sekretar unutrašnje bezbjednosti, te Stiven Ču, sekretar za energetiku.
Potvrda Hilari Klinton za državnog sekretara je odgođena, jer je republikanski senator zahtijevao debatu o stranim donacijama fondacije na čijem se čelu nalazi njen suprug, bivši predsjednik Bil Klinton. Timoti Gejtner, bivši predsjednik Banke Federalnih rezervi u Njujorku, koji je predložen za sekretara finansija, tek treba da se pojavi pred Finansijskim komitetom Senata, gdje će objasniti zašto nije uredno izvršio svoje finansijske obaveze prema državi. Obama je to nazvao nevinom tehničkom greškom. Svoju potvrdu imenovanja čekaju i Erik Holder, imenovan za glavnog državnog tužioca, i Tom Dešl, sekretar za zdravstvo.
Pored Gvantanama, jedan od Obaminih prvih poteza je i imenovanje Džordža Mičela za svog izaslanika za Bliski istok, što će svijetu poslati signal da nova administracija želi da se angažuje u bvezi sa situacijom u Gazi, nastojeći da i Izraelce i Palestince uključi u pokušaj obezbjeđivanja mira.
Od domaćih pitanja s kojima će se suočiti svakako su najvažniji ekonomski stimulans, reforma zdravstva, klimatske promjene i odnosi s radničkim sindikatima. Kada je riječ o spoljnoj politici, akcenat je stavio na Irak, Avganistan, Iran, Bliski istok te Rusiju, Sjevernu Koreju i Kinu.*
Gvantanamo - prvi korak
Obama je, samo nekoliko sati pošto je položio zakletvu, zatražio od vojnih tužilaca u vojnoj bazi u Gvantanamu odlaganje svih sudskih procedura u naredna tri mjeseca. "U interesu pravde i na zahtjev predsjednika SAD i državnog sekretara za odbranu, Roberta Gejtsa, Vlada zahtijeva da vojne komisije odobre odlaganje svih sudskih procedura do 20. maja", navodi se u dokumentu tužilaštva, koji je juče predat dvojici sudija. Zahtjev se odnosi na procesuiranje 21 sudskog slučaja uključujući i izricanje smrtnih kazni petorici zatvorenika pritvora u Gvantanamu, gdje i dalje boravi 245 zatvorenika.
Obamin govor cenzurisan u Kini
Veb sajtovi u Kini cenzurisali su dijelove govora u kojima je Obama pominjao komunizam, a državna televizija je naglo prekinula prenos Obamine inauguracije u trenutku kada je izrekao riječ "komunizam". Pošto je kineski prevodilac izrekao riječ "komunizam", državna televizija je nakratko prekinula prenos svečanosti, a zatim nastavila program razgovorom u studiju s jednim analitičarem o teškoćama s kojima će se suočiti novi američki predsjednik u oblasti ekonomije.
Mandela: Novi glas nade
Čuveni borac protiv aparthejda, Nelson Mandela, pozdravio je novog predsjednika SAD kao "novi glas nade" za svijet i uporedio njegovu inauguraciju s istorijskom tranzicijom Južnoafričke Republike ka demokratiji. Dodao je da je izbor Obame "inspirisao ljude kao malo koji događaj u posljedjnje vrijeme".
Šaljivdžije prekrstile ulicu
Nepoznate šaljivdžije obilježile su na svoj način inauguraciju 44. predsjednika SAD, prekrstivši Bušovu ulicu, jednu od glavnih arterija u centru San Franciska, imenom Baraka Obame. Table s natpisom "Bušova ulica" u utorak rano ujutro osvanule su prekrivene naljepnicama s natpisom "Obamina ulica".