ISLAMABAD/VAŠINGTON - Poslije ubistva vođe terorističke mreže Al Kaida, Osame bin Ladena, donedavno naizgled dobri odnosi između Islamabada i Vašingtona su zaoštreni.
Amerikanci se pitaju da li je Pakistan zaslužio milijarde dolara vojne pomoći i da li je ona umjesto na borbu protiv Al Kaide i talibana otišla na jačanje vojne mašinerije okrenute prema glavnom suparniku Indiji, ili čak na jačanje pakistanske nuklearne moći.
Pakistanska vlada i vojni establišment vjeruju, s druge strane, da plaćaju visoku cijenu što vode američki rat protiv Al Kaide i talibana. Više od 30.000 Pakistanaca je ubijeno od 11. septembra 2001, uključujući 5.000 vojnika, policajaca i agenata.
Pakistan je za svoje usluge primio 20,7 milijardi dolara američke pomoći, od čega se dvije trećine odnosi na vojnu. Ono što je jasno je da se obje strane osjećaju da su ostale kratkih rukava u savezu koji su započeli prije 10 godina u nastojanju da iskorjene islamističke ekstremiste, ali u kome su obje ignorisale međusobno suprostavljene strateške interese.
Pakistan je nuklearna sila, politički nestabilna, koja je vodila tri velika rata sa Indijom, čije rivalstvo u ogromnoj mjeri definiše i njegovu politiku.
SAD su dale Pakistanu milijarde dolara da bi porazili talibane i Al Kaidu duž granice s Avganistanom, ali mnogi sumnjaju da Islamabad u stvari štiti mnoge od ekstremista, videći ih prije kao ključ za rješenje u Avganistanu, a ne kao neprijatelje, kao što je Indija.
Pakistan je, takođe, sumnjičav zbog veza SAD sa Indijom i pomoći Vašingtona u njenom nuklearnom programu, čime želi da spriječi približavanje Nju Delhija i Pekinga.
Sve to čini da je u ovaj savez, u najboljem slučaju, unijeto samo pola srca i da je on iskorišćen da se novac od pomoći skrene ka onome što Pakistan vidi kao svoje strateške interese.
"SAD žele da odu iz Avganistana i okončaju terorističe prijetnje, dok Pakistan želi jednakost s Indijom i dominaciju nad Avganistanom", napisao je u "Fajnenšel tajmsu" Vali Nasr, bivši savjetnik u Stejt departmentu za Avganistan i Pakistan.
"Nije lako promijeniti računice nuklearne sile koja gaji duboko nepovjerenje prema potezima SAD", napisao je Nasr.
Pakistanski parlamentarci, ljuti na SAD zbog upada i ubistva Bin Ladena, zaprijetili su da bi mogli da presjeku linije snabdjevanja ukoliko Vašington nastavi s raketnim napadima na islamske ekstremiste na tlu Pakistana.
Njihove kolege u američkom Kongresu prijete da će obustaviti tri milijarde dolara godišnje vojne pomoći Islamabadu ako se pokaže da su pakistanske vlasti znale da je vođa Al Kaide živio godinama u vili, samo na 50 kilometara od glavnog grada.
Američko-pakistanski odnosi su odavno nazivani brak iz računa, ali sada, nakon ubistva Osame bin Ladena, ima sve više glasnih poziva sa obje strane da dođe do razvoda.
Međutim, raskidati ovaj odnos i pomoć koja ide s njim, opcija je koju ni SAD ni Pakistan sebi ne mogu da priušte, jer je cijena previsoka.
Nasr, bivši savjetnik Stejt departmenta, kaže da SAD čak treba sada da "prigrle" Pakistan još čvršće nego ikada i predlaže Vašingtonu da ponudi veću pomoć u zamjenu za istinski ugovor kojim bi Islamabad promijenio svoj kurs.