MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da nema koristi od pokušaja da se sa Moskvom razgovara sa pozicije sile i da za Rusiju njen suverenitet ima suštinski značaj.
"Sjećamo se koje su zemlje podržavale teroriste u Rusiji, a ti ljudi danas prave probleme u Čečeniji", rekao je Putin u godišnjem govoru o stanju nacije pred poslanicima oba doma parlamenta.
Teroristi, prema riječima ruskog predsjednika, i dalje dobijaju podršku iz inostranstva.
"Te zemlje žele da se jugoslovenski scenario desi u Rusiji", rekao je Putini dodao da to neće uspjeti, kao što nije uspjela ni Hitlerova mizantropska ideja, prenio je TASS.
Ruski predsjednik rekao je da je licemjerno koristiti pitanje ljudskih prava za "pokrivanje" državnog udara u Ukrajini. On je dodao da su događaji u Ukrajini pokazali da je ruska politika bila ispravna i optužio Zapad da je ciničan u vezi sa krizom u toj zemlji.
"Rusija ima pravo da provodi svoj pravac razvoja, a to je primjenjivo i na Ukrajinu", naglasio je Putin.
On je rekao da referendum na Krimu i ponovno ujedinjenje te republike sa Rusijom predstavljaju veliki istorijski događaj.
"Krim je značajan za Rusiju i Rusi će to tako shvatati zauvijek", rekao je ruski predsjednik.
Putin je rekao da sankcije i restrikcije motivišu zemlju da ostvari postavljene ciljeve.
"Rusija neće obustaviti odnose sa Evropom ili Amerikom. Osim toga, Rusija ima mnogo strateških prijatelja i partnera u svijetu", izjavio je ruski predsjednik.
Putin je konstatovao da od 2002. godine, kada su SAD odustale od Sporazuma o antibalističkim projektilima, postoji prijetanja od remećenja strateške ravnoteže u svijetu i da je to loše i za same SAD.
Govor o stanju nacije je nastup u kojem ruski predsjednik iznosi stavove o osnovnim pravcima ruske politike, ne samo u narednoj godini, nego u budućnosti.
Puna amnestija ofšor kapitala
Ruski predsjednik Vladimir Putin, danas je pred Federalnom skupštinom izjavio da ruska privreda treba da izađe iz zone "nultog tempa rasta", da se nivo investicija do 2018. godine dovede na stopu od 25 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i predložio potpunu amnestiju ofšor kapitala ako se on vrati u Rusiju.
"To znači da ako čovjek legalizuje svoja sredstva i imovinu u Rusiji, dobiće čvrste garancije da neće biti krivično gonjen, da ga neće ispitivati poreska služba niti drugi pravni organi", objasnio je Putin tokom godišnjeg obraćanja pred federalnom skupštinom prijedlog o amnestiji ofšor kapitala.
Šef države je uvjeren da treba "trajno zatvoriti, okrenuti ofšor stranu u istoriji zemlje". On je izrazio uvjerenje da su poslije "izvesnih kiparskih događaja" (oduzimanja dijela imovine ruskih ulagača u kiparskim bankama) "naši biznismeni shvatili da u inostranstvu niko ne štiti njihov interes i da je najbolja garancija - nacionalno zakonodavstvo. Čak i sa svim svojim problemima, mi ćemo nastaviti da rješavamo sve te probleme", rekao je predsjednik.
Putin je ukazao na poboljšanje poslovne klime u Rusiji. Na saveznom nivou formiran je nov zakonski okvir i treba staviti akcenata na njegovu kvalitetnu primjenu, prenio je Tas.
Predsjednik je naglasio potrebu da ruska privreda izađe iz zona "nultog tempa rasta" na viši tempo razvoja. U vezi s tim on je postavio zadatak da se orijentiše na rast produktivnosti rada na pet odsto, a da se inflacija smanji ispod četiri odsto.
Šef države je takođe postavio zadatak da se nivo investicija do 2018. godine dovede na stopu od 25 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje.
"Imamo veliku količinu domaće štednje koja treba da bude usmjerena u efikasne investicije. Do 2018. godine, uprkos spoljašnjim ograničenjim, godišnju stopu ulaganja treba dovesti na nivo od 25 odsto BDP-a", naglasio je predsjednik.
Prema njegovim riječima, nivo investicija mora biti jednak iznosu štednje. "Koliko smo sačuvali, toliko treba i da uložimo. Naša štednja treba da radi za nacionalnu ekonomiju, da ide na razvoj, a ne na promociju izvoza kapitala", kazao je Putin i dodao da je za to neophodno povećanje stabilnosti bankarskog sistema.
On je takođe predložio da se sprovede dokapitalizacija vodećih ruskih banaka iz sredstava Fonda nacionalnog blagostanja. Glavni cilj dokapitalizacije treba da bude kreditiranje realnog sektora ekonomije po povoljnoj kamatnoj stopi.