NJUJORK - Pokušaji ruske obavještajne službe da dođu do američkih tajni i broj njihovih operacija za vrijeme Putinovih mandata dosegli su nivo iz vremena hladnog rata, tvrdi zvanični Vašington.
Naime, obavještajni savjetnici Bijele kuće složni su da nijedna država ne želi u toj mjeri da dođe do američkih tajni poput Rusije. Jedino možda Kina, dodaju, ima slične ambicije, ali nisu ni blizu ruskim apetitima.
U principu SVR, ogranak bivše KGB-a zadužen za operacije u inostranstvu, trenutno u Americi ima čitavu mrežu tajnih agenata koji prikupljaju povjerljive informacije, uključujući i informacije o vojnim projektima na kojima se još radi.
`U vrijeme SSSR-a broj špijuna je bio ograničen, jer su mogli biti bazirani samo u rezidencijama ministarstva spoljnih poslova, u trgovačkim misijama ili dopisništvima ruskih agencija. Danas, skoro svaka uspješna ruska kompanija se koristi kao maska za špijunske operacije`, kaže Juri Švec, bivši agent KGB-a.
Obavještajni eksperti vjeruju da su, otkako je Putin došao na mjesto predsjednika Rusije, Rusi izgradili čitavu mrežu agenata i špijuna, posebno u SAD.
Inače, Putin je punih 16 godina bio oficir u KGB-u, jedno vrijeme je bio na službi u Istočnoj Njemačkoj. Zatim je postao čelnik FSB (nasljednika KGB). Švec tvrdi da FSB djeluje širom SAD, najvjerovatnije na Putinov zahtjev. Agenti, od kojih su neki i ruske diplomate, pokušavaju da regrutuju specijaliste i eksperte u američkim ustanovama kako bi došli do povjerljivih informacija. Svjetska javnost je imala priliku da se uvjeri kako rade agenti SVR-a kada je prije šest mjeseci u Kanadi uhapšen Rus, koji je navodno imao kanadsko državljanstvo.
Riječ je o agentu SVR-a, koji je djelovao pod imenom Pol Vilijam Hampel, a kojeg su uhvatili na osnovu lažnog rodnog lista. On je inače bio stacioniran u Montrealu, centru kanadske kosmonautske industrije i sa kanadskim pasošem je bez problema prelazio u SAD.
Švec, takođe, kaže da ruski agenti danas ulaze u SAD kao imigranti, dakle, zakonito, što nije bio slučaj sa agentima iz sovjetske ere.
Putinov prilično agresivan i beskompromisan pristup već godinama frustrira zvanični Vašington. Odnosi Moskve i Vašingotna su gori nego u vrijeme kolapsa SSSR-a. Upravo zato poređenja za periodom hladnog rata uopšte nisu pretjerana.
`Predsjednik Putin misli da su SAD oslabile ratom u Iraku. Mislim da sve ovo ukazuje da on pokušava da Rusiju vrati na mapu svijeta`, kaže Ričad Holbruk, bivši ambasador SAD pri UN-u.