BRISEL, KELN - Bivši danski premijer Anders Fog Rasmusen preuzima danas funkciju generalnog sekretara NATO-a od Japa de Hop Shefera, koji odlazi sa tog položaja poslije pet i po godina provedenih na čelu zapadne vojne alijanse.
"Veoma sam počastvovan činjenicom da ću biti generalni sekretar NATO-a i sve ću uraditi kako bi opravdao povjerenje kolega", rekao je novoizabrani generalni sekretar na samitu NATO-a u Strazburu početkom aprila.
Pred novim generalnim sekretarom NATO-a su mnoga otvorena pitanja, poput onih kojim putem ide Alijansa i da li želi da igra ulogu "svjetskog policajca", ocijenio je Radio Dojče vele.
Rasmusen nasljeđuje Alijansu koja će morati da se prilagođava da bi zadržala svoj značaj i u 21. vijeku i čeka ga nimalo lak posao, na prvom mjestu - misija NATO-a u Avganistanu, koja do sada nije dala zadovoljavajuće rezultate.
U Avganistanu se situacija ne popravlja, a od prošle godine se bezbjednosna situacija znatno pogoršala i postaje sve opasnije i u do sada prilično mirnim dijelovima zemlje.
Odlazeći sa funkcije, Shefer je poručio da Alijansa mora da ostane i nastavi borbu u Avganistanu.
"Ako bismo otišli, Avganistan bi pao u ruke talibana, s užasnim posljedicama za stanovništvo, posebno žene. Pakistan bi, takođe, trpio posljedice, uz sve ostalo što podrazumijeva internacionalna bezbjednost", smatra Shefer.
On je naveo da "istinski" uspjeh u toj zemlji podrazumijeva civilnu rekonstrukciju - nešto što NATO ne može da obezbijedi, ali bi, prema njegovom mišljenju, morali drugi.
"Ako se ti drugi ne angažuju, ni NATO neće moći istinski da uspije. Da kažem otvoreno: uspjeh NATO-a sve više zavisi od faktora koji su izvan njegove kontrole", rekao je Shefer.
Među otvorenim pitanjima su i odnosi s Rusijom u okviru Savjeta Rusija-NATO, a može se očekivati da jedan od Rasmusenovih prioriteta bude i unapređenje odnosa sa Moskvom, poslije zahlađenja koje je uslijedilo zbog prošlogodišnjeg rata u Južnoj Osetiji.
Ako je suditi po optimizmu kojim zrači, Rasmusen je spreman da se baci na posao, prenosi njemački radio.
Izbor Rasmusena za generalnog sekretara NATO-a nije tekao bez problema, prije svega, zbog mišljenja Turske da se tadašnji premijer Danske nije ispravno postavio u trenutku objavljivanja karikatura proroka Muhameda u njegovoj zemlji, zbog čega su ga neki prozvali "neprijateljem islama".
Turski premijer Redžep Tajip Erdogan se dugo protivio izboru Rasmusena za generalnog sekretara NATO-a, ali je Ankara na kraju dala svoj pristanak.
Shefer svom nasljedniku ostavlja složnu Alijansu za razliku od vremena kada su njene članice bile podijeljene u vezi s pitanjem Iraka, a misija u Avganistanu bila tek u povoju, navodi Dojče vele.
Ostaje da se vidi da li će Rasmusen uspjeti da odgovori na izazove s kojima se Alijansa suočava.