VAŠINGTON - Američki predsjednik Barak Obama predložio je federalni budžet od oko 3.500 milijardi dolara, s budžetskim deficitom od 1.700 milijardi dolara, najvećim poslije Drugog svjetskog rata, koji iznosi 12 odsto društvenog proizvoda.
Cilj ovako visokog budžeta jeste da izvuče SAD iz finansijske krize i ekonomske recesije.
Znatan dio sredstava namijenjen je za reformu sistema zdravstvene zaštite, sprečavanje klimatskih promjena, vojsku i obrazovanje, a, ako bude potrebno, i za spasavanje bankarskog sistema.
Za potrebe američke vojske u Iraku i Avganistanu predviđeno je oko 200 milijardi dolara, od čega 75 milijardi za podršku operacijama u Avganistanu.
Obama je, tokom obraćanja članovima Kongresa u četvrtak, rekao da planira da do kraja svog mandata smanji deficit na oko 500 milijardi dolara, ali da mu je novac sada neophodan za borbu protiv recesije. Američki predsjednik planira da to ostvari povećanjem poreza bogatim Amerikancima, rasterećenjem srednje klase i obnavljanjem fiskalne discipline.
"Moramo da dodamo našem deficitu kratkoročno sredstva za hitnu pomoć porodicama i pokretanje ekonomije. Međutim, jedino dugoročnom obnovom fiskalne discipline možemo da obezbijedimo održivi razvoj i zajednički prosperitet", istakao je Obama, predlažući budžet koji predstavlja raskid s tradicijom prethodnog predsjednika Džordža Buša.
Obama je naglasio da je nacrt budžeta potpuno transparentan, odnosno da otvoreno pokazuje rashode, i ponovio da u Bušovo vrijeme neki znatni rashodi, uključujući pravu cijenu sukoba u Iraku i Avganistanu, nisu bili realno prikazani u budžetu.
Da bi postao punovažan, budžet treba da dobije odobrenje Kongresa.
Za 2010. godinu, odnosno za prvi budžet "Obamine ere", predviđen je, takođe veliki, deficit od 1,17 biliona dolara, ali je predsjednik obećao da će država u narednim godinama držati budžetski manjak pod kontrolom.
Za 2010, on je zatražio 690 milijardi dolara za vojne operacije u Iraku i Avganistanu, što je smanjenje u odnosu na otprilike 140 milijardi, koliko se očekuje da će biti potrebno ove godine. Na ove ratove Buš je 2008. potrošio 190 milijardi dolara.
Obama je, takođe, nagovijestio da nema namjeru da odlaže ispunjenje obećanja, datog tokom predsjedničke kampanje, da će proširiti medicinsku pomoć na 46 miliona Amerikanaca koji nemaju osiguranje. U budžetu je predviđen 10-godišnji rezervni fond od 634 milijarde dolara iz kojeg će se plaćati predložene reforme zdravstvenog sistema zemlje.
U budžet su uključene i milijarde dolara koje će se, od 2012. godine, zarađivati trgovinom emisijama gasova sa efektom staklene bašte, što je jedna od ključnih tačaka Obaminog programa za borbu protiv globalnog zagrijavanja.
SAD u posljednjih 14 mjeseci prolaze kroz recesiju, izazvanu prošlogodišnjom krizom na hipotekarnom tržištu, koja se pretvorila u svjetsku ekonomsku krizu.
11 milijardi mjesečno za ratove
Predsjednik SAD je predložio da se za troškove ratova u Iraku i Avganistanu izdvoji skoro 11 milijardi dolara mjesečno u narednih godinu i po. Nije poznato koliko će planirano povlačenje trupa iz Iraka smanjiti troškove koji su i do sada iznosili između 11 i 12 milijardi dolara mjesečno. U saopštenju Bijele kuće se navodi da Obama radi s vojnim komandantima na povećanju trupa u Avganistanu, dok se smanjuje njihovo prisustvo u Iraku.