LONDON - Eva Rozing, koja je u julu pronađena mrtva u Londonu, posjedovala je informacije o neriješenom ubistvu švedskog premijera Olafa Palmea 1986. godine - potvrdio je "Skotland jard".
Ta informacija predata je švedskim vlastima, a istražioci sada žele da ispitaju njenog supruga Hansa Kristijana Rozinga, koji je nasljednik imovine vlasnika čuvene kompanije "TetraPak".
Švedski pisac Gunar Val, koji je napisao dvije knjige o ubistvu Palmea, rekao je da ga je Rozingova prvi put kontaktirala u junu 2011. godine. Ona je tvrdila da je saznala da je Palmea ubio preduzimač, koji ga je smatrao prijetnjom po svoje poslovanje.
Prema njegovim riječima, on je imao prepisku elekrtonskom poštom sa Rozingovom, koja mu je rekla da je u tri navrata pisala biznismenu o ovim optužbama. U jednom od pisama ona je napisala piscu: "Ne zaboravite da istražujete i u slučaju moje iznenadne smrti. Šalim se - nadam se".
"Kada je prepiska sa njom prestala, nisam mnogo o tome razmišljao sve dok nisam čuo da je umrla pod nejasnim okolnostima. Ona je, takođe, rekla da će obavijestiti tužioce u Švedskoj i sve ukazuje na to da je ostvarila neku vrstu dogovora da se s njima sastane", rekao je Val britanskom dnevniku "Gardijan".
Rozing je ranije osuđen na uslovnu zatvorsku kaznu od deset mjeseci pošto je priznao da je spriječio pokop svoje supruge, jer je njeno tijelo dva mjeseca držao skriveno ispod hrpe odjeće i kesa sa smećem u njihovoj kući u Londonu.
Švedski dnevnik "Dagens Niheter" piše da je britanska policija pronašla informaciju o Palmeovom ubistvu tokom pretrage računara Rozingove.
Zamjenik švedskog državnog tužioca Kerstin Skarp rekla je da može da potvrdi da je Rozingova kontaktirala istražioce zadužene za Palmeovu smrt i da su tu informaciju dobili od britanskih vlasti. Ona je naglasila da ne može da objavljuje bilo kakvu informaciju o statusu istrage.
Palmea je ubio napadač u centralnom dijelu Stokholma 28. februara 1986. godine, dok je pješke išao kući iz bioskopa sa svojom suprugom Lizbet.
Palmeova supruga identifikovala je napadača kao Kristera Petersona, sitnog kriminalca, koji je pred Okružnim sudom osuđen na doživotnu robiju.
Međutim, Apelacioni sud je kasnije donio odluku da njena izjava kao očevica nije pouzdana, nakon čega je pušten na slobodu. Peterson je kasnije to ubistvo priznao medijima, ali je potom povukao priznanje. Preminuo je 2004. godine.
Među druge osumnjičene spadali su kurdski militanti, te južnoafričke i jugoslovenske tajne službe.