MOSKVA, VAŠINGTON - Ruski zvaničnici su još 2008. izrazili strahovanje da bi u Ukrajini moglo doći do podjele i građanskog rata, što bi "moglo da natjera Rusiju da interveniše".
U dokumentu koji je objavio "Vikiliks" se navodi poruka ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova da će Rusija širenje NATO na istok tumačiti kao vojnu prijetnju, piše B92.
U depeši američkog diplomate Vilijama Burnsa, tadašnjeg ambasadora SAD u Moskvi, navodi se da su pretenzije Alijanse, posebno prema Ukrajini, "emotivno i neuralgično" pitanje za Rusiju.
"Strateška politika je čvrsto protivljenje članstva Gruzije i Ukrajine u NATO. Što se odnosa prema Ukrajini tiče, on uključuje i strahovanja da bi to pitanje moglo potencijalno da podijeli zemlju na pola, dovede do nasilja, a neki tvrde čak i do građanskog rata, što bi natjeralo Rusiju da donosi odluku o tome da li da interveniše", navodi se u depeši.
Lavrov je govorio o tome da je održavanje "sfere uticaja" u susjednim zemljama anahrono i da su razumljivi i legitimni interesi SAD i Ervope u regionu.
"Ipak, on je naveo da, iako zemlje imaju pravo da donose odluke o bezbjednosnim pitanjima i članstvima u političko-vojnim strukturama, moraju da imaju na umu uticaj na susjede", navodi se u depeši.
Američki diplomata ističe da je Lavrov naveo da "Rusija vjeruje da politika proširenja NATO nije bazirana na bezbjednosnim pitanjima, već je naslijeđe Hladnog rata".
"On je odbacio tvrdnje da je NATO mehanizam za jačanje demokratskih vlasti. Rekao je da Rusija razumije da je NATO u potrazi za novom misijom, ali da postoji tendencija da nove članice rade i govore šta žele samo zato što su pod kišobranom NATO (npr. pokušaji nekih novih članica da preprave istoriju i glorifikuju fašiste)", piše u dokumentu koji objavljuje "Vikiliks".
Navodi se i da je Lavrov u januaru 2008. godine na pres brifingu na pitanje o zahtjevu Ukrajine za dobijanje Akcionog plana za članstvo rekao:
"Radikalno širenje NATO bi moglo da dovede do ozbiljnih vojno-političkih promjena koje će neizbježno uticati na bezbjednosne interese Rusije".
Takođe, depeša ističe da je Dmitrij Trenin, zamjenik direktora Karnegi centra u Moskvi, izrazio zabrinutost da je Ukrajina dugoročno potencijalno najjači destabilizujući faktor u odnosima Rusije i SAD, "uzimajući u obzir emocije i neuralgiju koje izaziva njena namjera da se pridruži NATO-u".
"Još jedno pitanje koje podstiče rusko protivljenje ukrajinskom pristupanju NATO jeste značajna saradnja u vojnoj industriji", navodi se u depeši.