MOSKVA - Ministarstvo inostranih poslova Rusije izrazilo je sinoć zabrinutost zbog "učešća američkih plaćenika u vojnim pripremama u Ukrajini" i pozvalo da se prekine sa aktivnostima "koje u sebi nose opasnost od izbijanja građanskog rata", prenio je Itar-Tas s.
Na zvaničnom nalogu na društvenoj mreži "Fejsbuk" MIP Rusije je uputio poziv da se prekine sa vojnim pripremama u Ukrajini, koje mogu biti prijetnja od "izbijanja građanskog rata".
"Prema informaciji koju posjedujemo, u jugoistočne oblasti Ukrajine, uključujući Donjeck, pristižu jedinice unutrašnje vojske i nacionalne garde Ukrajine, uz učešće ekstremista nelegalne oružane formacije Desni sektor", navodi se u saopštenju i dodaje da "naročitu zabrinutost izaziva okolnost da je toj operaciji priključeno približno 150 američkih specijalista iz privatne vojne organizacije 'Grejstoun' (Greystone), preobučenih u uniformu boraca jedinice 'Sokol'".
Kako prenosi ruska državna agencija, ukazuje se da oni imaju zadatak nasilnog gušenja protesta jugoistoka Ukrajine protiv politike aktuelnih vlasti u Kijevu.
"Organizatori i učesnici te provokacije preuzimaju na sebe ogromnu odgovornost za stvaranje prijetnje po prava, slobode i život mirnih građana Ukrajine i stabilnost ukrajinske države", upozorava ruski MIP.
Ranije sinoć ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov saopštio je da su u Donjecku, Lugansku i Harkovsku oblast na istoku Ukrajine stigle specijalne jedinice policije iz drugih regiona Ukrajine.
U sukobima u Mikolajevu povrijeđeno desetoro ljudi
U neredima u gradu Mikolajevu, na jugu Ukrajine, ozbiljno je povređeno najmanje desetoro ljudi, prenose danas ukrajinski mediji.
Kako je objavio "Glas Rusije", proruski aktivisti su bezuspješno pokušavali da uđu u zgradu lokalne samouprave, odakle su ih odbile pristalice Majdana i porušile im i šatore.
U sukobima su korišćene šok bombe i petarde.
Više ljudi je lakše povređeno, a nekoliko njih je zadobilo ozbiljne povrede.
Turčinov: Ruske separatiste smatramo teroristima
Vršilac dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov je danas izjavio da će proruske demonstrante koji su na istoku Ukrajine zauzeli više zgrada lokalnih administracija smatrati "teroristima" i da će protiv njih upotrebiti svu silu zakona.
"Vlasti će separatiste i teroriste koji su se naoružali automatskim oružjem i koji zauzimaju lokalne uprave tretirati u skladu sa ustavom i zakonom - kao teroriste i kriminalce", rekao je Turčinov na zasjedanju ukrajinskog parlamenta, a prenijela agencija AFP.
Proruski demonstranti su zauzeli zgrade administracija Donjecke, Luganske i Harkovske oblasti, gdje su sinoć stigle specijalne jedinice policije iz drugih regiona Ukrajine.
Ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov saopštio je da su jedinice upućene u tri oblasti na istoku zemlje "spremne da rješavaju operativne zadatke, ne obazirući se na lokalne nijanse".
Ukrajinske agencije podsjećaju da su u poslednje vrijeme u tim oblastima demonstranti zauzimali zgrade oblasnih administracija i drugih državnih organa, sa zahtjevima da se održi referendum o statusu, sličan onom koji je nedavno održan na Krimu.
Lavrov: Nije Rusija ta koja destabilizuje Ukrajinu
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov naveo je u autorskom tekstu za britanski "Gardijan" da nije Rusija ta koja destabilizuje Ukrajinu i da "pokušaji onih koji su organizovali secesiju Kosova od Srbije i Majote od Komorskih ostrva da stave pod sumnju slobodno izražavanje volje stanovnika Krima ne može drugačije da se ocijeni, nego kao flagrantna demonstracija dvostrukih standarda".
Lavrov je polovinom marta, poslije razgovora sa američkim državnim sekretarom Džonom Kerijem u Londonu, naveo Komorska ostrva kod jugoistočne obale Afrike kao primjer prava na samoopredeljenje, gdje je krajem prošlog vijeka održan referendum o nezavisnosti od Francuske.
"Jedno od ostrva izjasnilo se protiv, zbog čega je Francuska insistirala na prebrojavanju glasova tako da se uvaži ne ukupan broj glasalih stanovnika Komorskih ostrva u cjelini, već svakog ostrva pojedinačno", rekao je Lavrov.
Po tom osnovu, kako je dodao, ostrvo Majota ostalo je u sastavu Francuske, najpre kao kolonijalna teritorija, a naknadno je ono uključeno u sastav Francuske.
"Šta je to bilo - aneksija ili samoopredeljenje, ne znam. UN i Afrička unija nisu priznali takvu odluku Francuske, ali EU sa tim mirno živi", rekao je tada Lavrov, dodajući da Krim za Rusiju znači nemjerljivo više nego Komori za Francusku i Foklandi za Veliku Britaniju.
Ruski ministar je za britanski list napisao da zabrinutost povodom Ukrajine izaziva i težnja da se zatvaraju oči pred time da "glavnu opasnost za budućnost" te zemlje predstavlja "širenje haosa koje siju ekstremisti i neonacisti".
Lavrov je pozvao NATO da prestane sa neosnovanim podizanjem napetosti i vrati se ozbiljnom zajedničkom radu.
"Savremeni svijet nije obdanište u kom postoje neki vaspitači, koji izriču kazne po sopstvenom nahođenju. Ratoborne izjave koje su se čule na ministarskom sastanku NATO u Briselu 1. aprila ne uklapaju se u zahtjevima za deeskalacijiu. Deeskalaciju treba početi od retorike", naveo je šef ruske diplomatije.
Prema Lavrovljevim riječima, niko nije učinio više od Rusije za podršku nezavisne ukrajinske države, uključujući dugogodišnje dotiranje ukrajinske privredu putem niskih cijena energenata.
"Na samom početku aktuelne krize, mi smo podržali ideju Kijeva o održavanju neodložnih konsultacija Ukrajina-Rusija-EU radi razmatranja načina za harmonizaciju integrativnih procesa. Brisel je to kategorički odbacio. Takva pozicija pokazuje nekonstruktivnu i opasnu liniju koju SAD i EU već dugo sprovode. Oni su pokušavali da Ukrajinu stave pred bolan izbor između Zapada i Istoka, još više produbljujući unutrašnje razlike", naveo je ruski ministar.
Prema njegovim riječima, Rusija dobro razumije situaciju u Ukrajini, koja je tek nešto više od 20 godina ranije stekla nezavisnost i "treba da rješava složene zadatke svog uspostavljanja kao suverene države".
"Među njima je traženje balansa interesa između njenih raznorodnih regiona, čiji stanovnici imaju različite istorijske i kulturne korjene, govore različite jezike i imaju različitu perspektivu...U toj situaciji uloga spoljnih sila trebalo je da bude u tome da pomogne Ukrajincima da očuvaju još krhke temelje građanskog mira i održivog razvoja", ukazao je Lavrov.
Moskva je, kako je istakao, čvrsto uvjerena da to može biti postignuto, između ostalog, ustavnom reformom, koja treba da odgovori na zahtjeve jugoistočnih regiona Ukrajine da ruski jezik ima status drugog zvaničnog, da se garantuje vanblokovski status Ukrajine, i ostvare neodložne mjere da se zaustave aktivnosti nelegalnih oružanih formacija Desnog sektora i ultranacionalističkih grupa.
"Mi nikome ništa ne namećemo, jednostavno vidimo da ako to ne učini, Ukrajina će sve spiralno ulaziti u krizu sa nesagledivim posljedicama. Spremni smo da učestvujemo u međunarodnim naporima koji su usmjereni na dostizanje tih ciljeva", rekao je Lavrov.
On je dodao da Rusija podržava poziv tzv. Vajmarske trojke (šefovi diplomatije Njemačke, Francuske i Poljske) o održavanju pregovora Rusija-EU, uz učešće Ukrajine i drugih zemalja Istočnog partnerstva o posljedicama mogućeg zaključivanja njihovih sporazuma sa EU.