NJUJORK - Rusija i SAD još i danas čuvaju uzorke velikih boginja, jedne od najsmrtonosnijih bolesti čovječanstva, a žustra rasprava o tome treba li semplere uništiti ne smanjuje se ni uoči ovogodišnje Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije.
Boginje, kozice ili variola ubijale su, prema procjenama, stotine miliona ljudi hiljadama godina prije globalne kampanje vakcinisanja koja je virus iskorijenila 1980. godine.
Svjetska zdravstvena organizacija provela je kampanju smanjivanja broja laboratorija koje mogu držati virus variole, a 1984. je dogovoreno da se čuva samo u dva ovlaštena: u Rusiji i SAD.
Trideset i četiri člana Izvršnog odbora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) na sastanku u Ženevi odlučiće ove sedmice da li će i to pitanje biti uvršteno u dnevni red Skupštine koja će biti održana u maju.
Grupa zemalja u razvoju insistira na tome da se i posljednji primjerci virusa unište, te da WHO da krajnji rok za taj posao - kaže njemački profesor Jonatan Taker.
Dr Taker, profesor na Tehničkom univerzitetu u Njemačkoj, kaže da se očekuje podijeljena rasprava.
"To je pitanje koje izaziva kontroverze. Grupa zemalja u razvoju insistira na tome da se i posljednji primjerci virusa unište, te da WHO da krajnji rok za taj posao", navodi on.
U 20. vijeku oko 300 miliona ljudi umrlo je od variola, zarazne bolesti koja pogađa samo ljude.
Jedna od posljednjih velikih evropskih epidemija dogodila u bivšoj Jugoslaviji 1972. godine. Tadašnja vlast je tvrdila da je umrlo 35 ljudi.
Zadnji prirodni slučaj velikih boginja bio je u Somaliji 1977., a već 1978. godine jedan medicinski fotograf na Univerzitetu u Birmingemu slučajno se (u laboratoriju) zarazio virusom i kasnije umro. Kod njegove majke takođe se razvila bolest, ali ona je preživjela.
Ova nesreća je pokazala rizike nastavljanja istraživanja sa živim virusom variole i podsjetila da su ljudi i dalje osjetljivi na zarazu, pogotovo što se više ne vakcinišu protiv te bolesti.
Rusija danas drži 120 različitih vrsta virusa variola u Državnom istraživačkom centru za virologiju i biotehnologiju u Koltsovu, u blizini Novosibirska, dok američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u Atlanti posjeduje 451 uzorak.
Postoji strah da i druge države čuvaju tajne zalihe variola virusa i da ga teroristi mogu ukrasti i iskoristiti za masovna ubistva. Takav stav podržava i Rus Aleksandr Golc, vodeći stručnjak za odbranu.
"Nažalost, mogućnosti za stvaranje biološkog oružja sada su puno veće nego što su bile tokom hladnog rata. Kulture variole su neophone da bi se, u slučaju biološkog napada, mogla napraviti vakcina”, kaže Aleksandr Golc.
Taker, međutim, kaže kako su zemlje u razvoju, okupljene u G 77, sumnjičave prema ruskim i američkim namjerama, te kako strahuju od istraživanja na živim uzorcima variole.
Oni strahuju od slučajnog "ispuštanja” virusa izvan laboratorija, što bi odnijelo danak u ljudskim životima.
Zdravstveni radnici iz zemalja u razvoju takođe predlažu veće usmjeravanje novca za liječenje postojećih bolesti - poput AIDS-a, malarije, tuberkuloze i drugih infekcija koje haraju njihovim dijelom planete.
Konsenzus o davanju krajnjeg roka za uništavanje živih ćelija virusa variole teško da je moguć. Kako bi se izbjegao međunarodni sukob na predstojećoj sjednici WHO, s ciljem pokazivanja dobre volje obje bi ovlaštene laboratorije trebalo da unište po deset virusa koje posjeduju.