VAŠINGTON - Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon o reformi zdravstva, što se ocjenjuje kao istorijsko dostignuće administracije predsjednika Baraka Obame.
Sa 220 glasova "za" i 215 "protiv", Predstavnički dom usvojio je zakon o dostupnoj zdravstvenoj zaštiti koji treba da proširi zdravstveno osiguranje na 47 miliona građana Sjedinjenih Američkih Država koji nisu osigurani.
Poslije 14 sati burne rasprave zakon je podržalo 219 demokrata, dok je 39 bilo protiv. Kongresmen iz Luizijane Džozef Gao jedini je republikanac koji je podržao zakon, dok je 176 bilo protiv.
Za usvajanje zakona demokratama je bilo potrebno 218 glasova.
Bitka za glavni prioritet Obamine unutrašnje politike sada se seli u američki Senat, čiji je rad na verziji ovog zakona nekoliko sedmica u zastoju, dok lider demokrata Heri Rid pokušava da pronađe pristup koji će mu obezbijediti neophodnih 60 glasova. Senat, u kome vladajuća Demokratska stranka nema dovoljnu većinu da bi izglasala ovaj zakon, narednog mjeseca trebalo bi da se izjasni o tom dokumentu. Ukoliko se američki senatori na kraju dogovore i usvoje pozitivnu odluku, tada će se stvoriti mogućnost da Obama odmah potpiše zakon o zdravstvenoj reformi, što znači da bi taj akt mogao da se primjenjuje već u toku iduće godine.
Novi zakon o reformi zdravstvene zaštite u SAD upoređuje se po važnosti sa uvođenjem sistema socijalnog osiguranja 1935. godine i programa zdravstvene zaštite za starije građane "Mediker" 1965. godine. Zakon, za čije sprovođenje će biti potrebno blizu 900 milijardi dolara u narednih 10 godina, trebalo bi da riješi problem 47 miliona Amerikanaca bez zdravstvenog osiguranja i, između ostalog, umanji cijenu osiguranja građanima sa srednjim i nižim prihodima kroz obaveze većih kompanija da osiguravaju zaposlene, kao i ukine praksu uskraćivanja osiguranja zbog ranije bolesti.
Na ishod glasanja reagovala je i Bijela kuća, iz koje je saopšteno da bi predsjednik Obama trebalo do kraja ove godine da potpiše zakon o radikalnoj reformi zdravstva. "Zahvaljujući ozbiljnom naporu Predstavničkog doma, mi smo sada na dva koraka od sprovođenja zakona o reformi zdravstvene zaštite u Americi. Sada je na redu Senat koji treba da razmotri i prihvati svoju verziju tok akta. Ja sam uvjeren da će to i učiniti", ukazao je Obama u pisanoj izjavi koju je sredstvima informisanja dostavila njegova pres-služba. Obama je takođe ukazao da predviđena reforma treba da obezbijedi sigurnost za sve korisnike zdravstvene zaštite, kao i mogućnost izbora za one koji je nemaju. Šef Bijele kuće smatra, osim toga, da će njegov prijedlog reformisanja američkog zdravstva smanjiti ukupne medicinske troškove u zemlji za porodice, biznis - organizacije i Vladu, a takođe doprinijeti i finansijskoj održivosti postojećih socijalnih programa u SAD.
Problem korjenite reforme zdravstvenog sistema SAD je odavno aktuelan, tvrde analitičari, uz napomenu da u najbogatijoj zemlji svijeta nema besplatnih medicinskih usluga. Postoji, doduše, dosta raširen sistem zdravstvene zaštite posredstvom osiguravajućih kompanija, ali u toj varijanti pacijenti moraju uglavnom da dobar dio troškova za medicinsku zaštitu plaćaju iz vlastitih džepova. Vrijednost medicinske polise u SAD u prosjeku na jedno lice dostiže sumu od 3.000 dolara godišnje. Međutim, oko 45 do 50 miliona ljudi, ili približno šestina žitelja zemlje, nije u stanju da koristi taj vid usluga i oni su, praktično, u potpunosti van važećeg sistema zdravstvenog osiguranja.
Obamina zdravstvena reforma bi trebalo da omogući pristup zdravstvenim uslugama i navedene ugrožene grupe, koja se u pravilu sastoji od najsiromašnijih žitelja SAD, ali i da znatno zaoštri "pravila igre" u radu osiguravajućih kompanija koje se bave zdravstvenim uslugama.
Ukoliko se usvoji novi zakon, osiguravajuće kompanije neće moći kao do sada da mijenjaju uslove pod kojima daju svoje zdravstvene polise, u zavisnosti od tekućih prilika. Amerikanci će ubuduće, prema prijedlogu u novom zakonu, moći da ostanu bez svoje zdravstvene polise jedino ako izgube ili promijene posao. Obama je takođe najavio osnivanje "osiguravajućeg tržišta", na kome će privatna lica i manje kompanije moći da nabave medicinske polise po prihvatljivim cijenama.
Plan zdravstvene reforme koštao bi, kako je predočila Obamina administracija, oko 900 milijardi dolara, u periodu od narednih deset godina.