PARIZ - Novi predsjednik Francuske, kandidat umjerene desnice Nikola Sarkozi, osvojio je 53,06 odsto glasova na izborima, a njegov protivkandidat Segolen Rojal 46,94 odsto, konačni su rezultati koje je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Ministarstvo je saopštilo da u rezultat drugog kruga izbora nisu uračunati Francuzi koji su glasali u inostranstvu.
Na drugi krug izbora izašlo je 84,77 odsto glasova.
Novoizabrani predsjednik Francuske u obraćanju javnosti poslao je poruke o jedinstvu nacije i Evrope, ali i o sporovima sa SAD.
Sarkozi je u svom prvom obraćanju okupljenim pristalicama obećao da će biti predsjednik svih Francuza.
`Svim onim Francuzima koji nisu glasali za mene želim da poručim da za mene postoji samo jedna Francuska`, rekao je Sarkozi.
Sarkozi je Briselu poručio da je `cijeli život bio Evropljanin`.
`Želim da pozovem naše evropske partnere, sa kojima je naša sudbina čvrsto povezana, da im kažem da sam cijeli život bio Evropljanin. Večeras se Francuska vratila u Evropu`, rekao je on.
Sarkozi je rekao da će Francuska biti prijatelj SAD i pored zatezanja odnosa zbog američke invazije na Irak 2003. godine, ali je dodao da i dalje postoje razlike u pitanjima poput globalnog otopljavanja.
Segolen Rojal je, poslije pobjede Sarkozija i produžavanja vladavine desnice za još šest godina, poželjela novom predsjedniku Francuske `sve najbolje u ispunjavanju svoje misije služenja francuskom narodu`.
Ona je poručila da će i dalje raditi na obnovi ljevice, što je, kako je rekla, `uslov naših budućih pobjeda`.
U sjedištu socijalista atmosfera je bila tmurna, budući da je partija treći put zaredom izgubila na predsjedničkim izborima i sada će morati da prođe kroz teške unutrašnje reforme kako bi dobili podršku građana.
Dok su Sarkozijeve pristalice slavile po centru Pariza, interventna policija suzavcem je rastjerala demonstrante koji su protestovali protiv pobjede konzervativnog kandidata.
Do sukoba je došlo na Trgu Bastilje, gdje je rezultate izbora čekalo oko 2.000 pristalica Segolen Rojal. Manji dio okupljenih je palio lutku Nikole Sarkozija, te mahao crno-crvenim anarhističkim zastavama.
Manji okršaji s policijom zabilježeni su i u siromašnim imigrantskim četvrtima.
Najviši evropski i svjetski zvaničnici čestitali su Nikoli Sarkoziju pobjedu na predsjedničkim izborima u Francuskoj, javile su agencije.
Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso pozdravio je pobjedu Sarkozija i ocijenio da će on imati pokretačku ulogu u rješavanju krize koja je nastala zbog odbacivanja evropskog ustava.
`Imam puno povjerenje u Nikolu Sarkozija, čija ubjeđenja poznajem i uvjeravam vas da će on biti pokretačka sila u donošenju rezolucije o ustavnom pitanju i konsolidovanju politike Evrope`, navodi se u Barosovom saopštenju.
Predsjednik SAD Džordž Buš telefonirao je preksinoć Sarkoziju kako bi mu čestitao na pobjedi, rekao je portparol Bijele kuće.
`Predsjednik Buš se raduje radu sa novoizabranim predsjednikom Francuske na daljem jačanju saradnje. SAD i Francuska su istorijski prijatelji i saveznici`, rekao je portparol Bijele kuće.
Njemačka kancelarka Angela Merkel čestitala je Sarkoziju pobjedu i izrazila uvjerenje da će se `francusko-njemačko prijateljstvo` nastaviti i da će biti osnova za trajan mir, demokratiju i dobro stanje Evrope, saopštila je Vlada Njemačke, koja predsjedava EU.
Čestitke Sarkoziju uputili su i britanski premijer Toni Bler, holandski Jan Peter Balkenende, španski premijer Hoze Luis Sapatero, kao i šef italijanske vlade Romano Prodi, koji je poručio da su Italija i Francuska `vijekovima dijelile istu sudbinu`.
Izraelski potpredsjednik Šimon Peres nazvao je Sarkozija `prijateljem Izraela` i pozdravio njegov poziv na mir na Bliskom istoku.
Sesilija ne želi biti prva dama
Sesilija Sarkozi se u nedjelju nije pojavila sa suprugom na biralištu, niti na slavlju u izbornom štabu. Ipak, došla je s njim na skup u centru Pariza.
Sesilija je inače rekla kako ne želi biti prva dama jer joj je to `dosadno`.
`Radije okolo hodam u vojnim hlačama i kaubojskim čizmama. Ne pristajem u taj kalup`, rekla je nedavno.
Građani o Sarkoziju
Bri Suber koji ima dvojno, američko-francusko državljanstvo poslije Sarkozijeve pobjede je izjavio: `Francuska će postati jaka zemlja, baš kao i SAD, gdje ekonomija cvjeta zato što ljudi rade. Nadam se da će gospodin Srakozi ispuniti moto svoje kampanje 'Radi više i zaradi više'`.
Hamed Berete, 38-godišnji vozač kamiona, koji potiče iz zapadne Afrike, kaže da odobrava Sarkozijevu politiku, pa čak i ono što se odnosi na imigrante: `Francuzi imaju pravo da odluče koga će primiti u svoju zemlju. Ko god želi da radi i privređuje, dobrodošao je, ko ne želi, nije!`
Žulijen Dekadi (22), jedan od aktivista socijalista, kaže da je prilično razočaran Sarkozijevom pobjedom: `Sarkozi je pobijedio jer je manipulisao medijima. On je poput Silvija Berluskonija. Imamo fašistu na vlasti!`
Mađarsko porijeklo predsjednika
Mađarski mediji juče su sa izvjesnim ponosom isticali da je novi francuski predsjednik Nikola Sarkozi - mađarskog porijekla. Zbog toga se i njegovo prezime izgovara na originalan mađarski način - Šarkezi, s tim da se `e` piše sa `o` iznad kojeg su dvije tačke.
Nasljednik Žaka Širaka potomak je Mihalja Šarkezija, koji je 1628. godine, zbog vojnih zasluga, dobio od cara Ferdinanda plemićku titulu.
Otac novog lidera Francuske, Pal Šarkezi, emigrirao je u tu zemlju 1948. i upisao se u Legiju stranaca. Iz nje je izašao pošto su htjeli da ga pošalju u Vijetnam. Oženio se Grkinjom jevrejskog porijekla Andreom Malah, s kojom je jedno kraće vrijeme živio u Parizu i 1955. godine dobio sina.