NJUJORK - Širom svijeta u petak je obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, ustanovljen 2005. godine, na dan kada je 1945. godine oslobođen najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi "Aušvic Birkenau".
U Njujorku je, na Ist Riveru, otvorena izložba "Knjiga imena žrtava Holokausta Jad Vašem" koja abecednim redom navodi imena svake od oko 4,8 miliona žrtava koje je Jad Vašem trenutno dokumentovao i potvrdio.
Imena su preuzeta sa stranica svjedočenja u Hali imena Jad Vašema, kao i sa raznih lista sastavljenih tokom i nakon Holokausta, a koje su naknadno pregledali stručnjaci Jad Vašema.
Antonio Gutereš, generalni sekretar UN, izjavio je da su nacisti pokušali da otmu imena milionima Jevreja prije nego što su ih ubili u Drugom svjetskom ratu. On je na inauguraciji UN instalacije sa poznatim imenima 4,8 miliona žrtava Holokausta istakao da u tome nisu uspjeli i da ubijeni "neće nikada biti zaboravljeni".
Istakao je da ta izložba poziva na akciju, jer su milioni žrtava neidentifikovani i pozvao svijet da "zaustavi talas ljudske okrutnosti i bori se protiv antisemitizma i svih oblika rasizma svuda i uvijek gdje se manifestuje".
Dani Dajan, predsjedavajući Jad Vašema, pomenuo je dva svoja rođaka čija su imena zapisana u knjizi i rekao da su nacisti i njihovi saradnici "vođeni manijakalnom mržnjom prema Jevrejima i svemu što su smatrali jevrejskim" težili da istrijebe svakog Jevrejina svuda i da izbrišu njihova imena, identitet i kulturu.
"Ne možemo oživjeti nijednog od miliona koje su oni ubili. Ali možemo i radimo da obnovimo njihova imena i priče žrtava", rekao je Dajan.
Jad Vašem je biblijski hebrejski termin za "ime i spomenik" i Dajan je rekao da se u centru prikuplja svaki djelić informacije o životima i smrti žrtava, te da se to čini jer one ne zaslužuju ništa manje.
Benjamin Netanjahu, predsjednik Izraela, povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, kada se odaje počast svima koje su ubili nacisti i njihovi saradnici, na dan oslobođenja logora smrti "Aušvica" prije 78 godina, rekao je: "Zaričemo se da se to više nikada neće dogoditi našem narodu."
"Razlika je sada u tome da jevrejski narod ima državu Izrael. Izrael štiti sam sebe. Mi smo snažna i energična nacija i izgradili smo snažnu državu, koja neće dozvoliti našim neprijateljima da nanesu veliku bol, patnju i razarajući gubitak, koje je naš narod iskusio tokom Holokausta", navodi se u saopštenju Netanjahua.
Na obilježavanju sjećanja žrtava Holokausta Jahel Vilan, ambasador Izraela u Srbiji, izjavio je da je to najmračnije poglavlje ljudske civilizacije, da mlade generacije moraju znati šta se desilo i da se protiv negiranja Holokausta mora boriti činjenicama.
Vilan je istakao da Holokaust nije ni izraelsko ni jevrejsko, već pitanje cijelog čovječanstva.
Preživjeli iz logora "Aušvic Birkenau" obilježili su 78. godišnjicu oslobođenja tog nacističkog logora.
Jedna od preživjelih Stefanija Vernik, koja je rođena u "Aušvicu", u novembru 1944, manje od tri mjeseca prije njegovog oslobođenja, izjavila je da je "Aušvic" "pakao na zemlji", prenio je AP.
Ona je pročitala apel narednim generacijama da budu na oprezu u vezi sa podmuklim ideologijama.
Olaf Šolc, njemački kancelar, rekao je da se "stradanje nevino ubijenih Jevreja ne zaboravlja, kao i patnja preživjelih."
"Podsjećamo se na našu istorijsku odgovornost na Dan sjećanja na Holokaust, tako da naše 'Nikad više' traje u budućnosti", napisao je Šolc na Twitteru.
"Pokušaj da se preispita uloga Rusije u nanošenju poraza nacizmu predstavlja opravdavanje zločina tog režima i otvara put obnavljanju te smrtonosne ideologije", rekao je Vladimir Putin, predsjednik Rusije.
Dodao je da Rusija tuguje za milionima ljudi koji su nastradali u Drugom svjetskom ratu, koji su ubijeni i mučeni.
Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta ustanovljen je 1. novembra 2005. godine rezolucijom Generalne skupštine UN, a u znak sjećanja na dan kada su vojnici Crvene armije oslobodili "Aušvic" u Osvjećimu, na jugu Poljske.
Opredjeljujući se za Dan oslobođenja "Aušvica" Generalna skupština UN rukovodila se potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida, kao i stalno prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i vjerske mržnje zasnovane na predrasudama.
Drugi svjetski rat odnio je više od šest miliona nedužnih žrtava pripadnika jevrejskog naroda, a "Aušvic", "Treblinka", "Mauthauzen", "Dahau", "Majdanek", "Jasenovac", "Staro sajmište", "Jajinci", logor "Crveni krst" u Nišu, neka su od masovnih stratišta nevinih žrtava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.