HAJLIGENDAM Svjetski lideri juče su na samitu u Njemačkoj postigli sporazum o "suštinskom" umanjenju emisija gasova koji izazivaju globalno zagrijavanje, izjavila je njemačka kancelarka Angela Merkel.
`U smislu ciljeva, postigli smo jasan dogovor da se emisije karbon-dioksida moraju prvo zaustaviti, a potom suštinski redukovati`, rekla je Merkelova novinarima na samitu G8 u baltičkom odmaralištu Hajligendamu, koji je počeo u srijedu u večernjim časovima.
Ona je dodala da su se članice G8 dogovorile da razmotre njen prijedlog da se do 2050. godine emisije štetnih gasova umanje za 50 odsto. Lideri ipak nisu pristali da se obavežu na konkretne brojke.
Po zamisli Berlina, do 2050. godine prosječna temperatura na planeti ne smije da se povisi za više od dva stepena, a da bi se to postiglo potrebno je da se emisija ugljen-dioksida i drugih štetnih gasova smanji za 50 odsto i to u odnosu na emisiju iz 1990. godine.
SAD, pak, ne žele da preuzmu striktne obaveze u zaštiti klime. Buš je prošle sedmice najavio sopstvenu inicijativu za zaštitu klime i namjeru da o tome razgovara u krugu 15 vodećih zemalja svijeta koje pored toga važe i kao najveći zagađivači klime, ali je Njemačka ovu vrstu dogovora već odbacila.
Predsjednik Komisije EU Emanuel Baroso je juče ujutru u jednom TV intervjuu ocijenio da će samit `biti uspjeh, ako u završnom dokumentu jasno i izričito bude stajala obaveza da se prihvati Post-Kjoto-Sporazum`.
`Ako to ne bude utvrđeno, onda moram da kažem da će ovo biti propali samit`, rekao je Baroso.
Pred početak radnih susreta, predsjednik SAD se sastao s najčvršćim saveznikom, premijerom Velike Britanije, a potom, prema ocjeni svih izvještača, naglašeno `spustio loptu` prema Rusiji.
`Nadamo se da ćemo danas razjasniti da nema animoziteta, mrzovolje, a da pokušavamo da riješimo pitanje prijetnji za 21 vijek. Ponavljam da Rusija nije prijetnja, oni nisu vojna prijetnja, niti su nešto u vezi s čim treba prejterano da se uzbuđujemo, već treba da tražimo načine da sarađujemo`, kazao je Džordž Buš.
Buš i njegov ruski kolega Vladimir Putin bi u popodnevnim časovima trebalo da, poprilično bespoštedno, razmijene argumente o antiraketnom štitu koji SAD planiraju da postave u istočnoj Evropi, čemu se Moskva žestoko protivi. Čelnici G8 juče je trebalo da razgovaraju i o liberalizaciji svjetske trgovine, o zaštiti robnih marki i intelektualne svojine, kao i o Africi. Kada je riječ o spoljnopolitičkim temama, učesnici samita će se pozabaviti Irakom, Iranom, Avganistanom, Korejskim poluostrvom, Bliskim istokom i Kosovom.
Sukob sa članovima `Grinpisa`
Njemačka mornarica juče je uklonila dva gumena čamca međunarodne ekološke organizacije `Grinpis` iz zabranjene priobalne zone oko Hajligendama gdje se održava samit G8.
Vojna mornarica je nekoliko minuta u zalivu pred Hajligendamom jurila aktiviste `Grinpisa` dok ih nije izgurala izvan zabranjene zone.
Uprkos tome, ekolozima je pošlo za rukom da nakratko razviju transparent na kojem je pisalo `G8, djeluj sada`, čime se učesnici samita pozivaju da odmah počnu da djeluju na zaštiti klime. Demonstracije protiv G8 traju već danima i ukupno je uhapšeno 140 demonstranata, protivnika politike G8.
Dobit od 140 miliona evra
Region duž obale Baltičkog mora oko Hajligendama gdje se održava samit G8 stvariće tokom tog skupa zaradu od 140 miliona evra.
U sumu od 140 miliona uračunati su izdaci članova delegacija osam zemalja učesnica samita i 4.700 akreditovanih novinara, ali i protivnika globalizacije koji već od subote organizuju stalno nove protestne akcije.
Procjenjuje se da svaki demonstrant, od kojih su mnogi smješteni u kampovima u regionu, u prosjeku dnevno troše 20 evra.
Vlasti Meklenburga-Predpomeranije računaju, međutim, da će im se samit prije svega dugoročno isplatiti, jer će njihova pokrajina postati širom svijeta poznata.