Svijet

Pratite nas na Google news

Sto puta otpisana - i dalje kancelarka

Sto puta otpisana - i dalje kancelarka
Foto: Tanjug/AP | Sto puta otpisana - i dalje kancelarka
Tanjug

BON - Njemačka kancelarka Angela Merkel polako se povlači iz dnevne politike, piše Dojče vele, navodeći da ona i dalje ima većinsku podršku građana, ali i da je sve više onih koji je mrze.

Ljudi koji poznaju Merkelovu kažu da ona još samo želi da ne ostavi Njemačku, EU i svijet u potpunom haosu.

Za Merkelovu su često predviđali raniji odlazak sa političke scene, posebno kada bi se poljuljala koaliciona vlada sa socijaldemokratama, ali nakon više od 14 godina, ona je i dalje kancelarka i nastoji da na toj poziciji ostane do kraja mandata.

U tome ima podršku javnosti - uprkos kritikama na rad koalicije, velika većina građana bi željela da Merkelova ostane kancelarka do redovnih izbora na jesen 2021.

"Vi me poznajete", podsjeća DW na rečenicu koju je Merkelova koristila u izbornoj kampanji 2013. godine i konstatuje da to znači "Sa mnom znate na čemu ste".

Njemačka i svijet više nisu ono što su bili 2005. godine kada je Angela Merkel prvi put postala kancelarka.

U Njemačkoj je politika postala više polarizovana nego svih prethodnih decenija zajedno: desničarska Alternativa za Njemačku je najjača opozicija u Bundestagu, a zastupljena je i u svim pokrajinskim parlamentima.

Tradicionalne velike partije poput Demohrišćana Angele Merkel i Socijaldemokrata su dramatično izgubile na podršci, napominje DW i konstatuje da se situacija i u svijetu takođe pogoršala.

"Vremena, kada smo se u potpunosti mogli osloniti na druge su mahom prošla", rekla je Merkelova prije dvije godine kada je američki predsjednik Donald Tramp doveo u pitanje postojanje NATO-a.

Godinu dana ranije, tijesna većina Britanaca glasala je za izlazak Velike Britanije iz EU.

Najkasnije nakon referenduma o Brexitu i dolaska Trampa, Merkelova je uočila "ozbiljnu krizu u zapadnim demokratijama", primijetio je njen biograf Ralf Bolman.

On kaže da je kancelarkin cilj do kraja mandata da, "koliko to bude u njenoj moći, ne ostavi u haosu Evropu i svijet".

Bolman vjeruje da kancelarka "želi sebe da vidi kao ženu koja je vodila Njemačku kroz mnoge krize - finansijsku krizu, krizu evra, krizu u Ukrajini, izbjegličku krizu - i to relativno sigurno. Dakle, kao političarku koja je donekle sačuvala stabilnost sistema".

"Osim toga, Merkelova je i zemlju i stranku načinila liberalnijim i otvorenijim, ali po cijenu da se desničarska populistička stranku uselila u Bundestag. Tako AfD kao opozicija otjelotvoruje snage koje se protive ovim promjenama vrijednosti", dodaje ovaj biograf.

Merkelova, prema ocjeni DW, nikada nije bila velika vizionarka. U tom pogledu je ogromna razlika između nje i francuskog predsjednika Emanuela Makrona. Nakon niza prijedloga za reformu EU, koje je Merkelova ili odbijala ili ignorisala, Makron je podstakao veliku raspravu izjavom o "moždanoj smrti NATO".

Mnogi njemački Demohrišćani poželjeli su da se Angela Merkel barem malo ugleda na Makrona, da je barem malo zarazi njegov žar za vlašću, da udahne njemačke akcente evropskoj politici umjesto što rutinski kormilari krizama.

Ipak, Angela Merkel je ponešto uspjela da promijeni - samim tim što je napravila karijeru u patrijarhalnoj partiji. Odbacuje epitet "feministkinje". "Ne želim da se kitim tuđim perjem", rekla je svojevremeno za nedjeljnik Cajt.

DW napominje da je u Bundestagu udio žena u 14 godina otkako je Merkelova na funkciji značajno opao - sa 42 na 31 odsto, kao i da Merkelova često prećutkuje da je upravo ona blokirala zahtjeve sopstvene partije za uvođenjem kvota za žene u Bundestagu.

Sa druge strane, ona je u najviše etaže politike uvela nekoliko žena - svoju nasljednicu na čelu partije Anegret Kramp-Karenbauer, današnju predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen ili ministarku poljoprivrede Juliju Klekner.

Njene riječi "Poznajete me!" takođe sugerišu kontinuitet. Njen biograf Bolman pak kaže da je Merkelova spremna na fleksibilne odluke ako su "pragmatične" i odgovaraju trenutnom političkom raspoloženju.

Kao fizičarka je vjerovala u nuklearnu energiju, ali nakon teške havarije u Fukušimi, odlučila je da postepeno obustavi rad nuklearnih elektrana u Njemačkoj. Na kraju je odobrila pravo na homoseksualne brakove iako se s tim intimno ne slaže. Tokom njene vladavine je ukinuta i vojna obaveza na šta ranije konzervativci ni u ludilu ne bi pristali.

Ništa nije bilo toliko kontroverzno kao odluka Merkelove iz 2015. da otvori granice Njemačke za stotine hiljada izbjeglica. Alternativa za Njemačku (AfD) se tada bukvalno bacila na kancelarku. Kada bi neki od došljaka u Njemačkoj počinili zločin, AfD bi žrtve nazivala "kancelarkinim leševima".

Tako je Merkelova za neke postala najomraženija osoba u zemlji, a za druge spasiteljka zapadnih vrijednosti.

Merkelova je u anketama i dalje često najpopularnija politička figura u zemlji ili je barem u vrhu popularnosti. Ali kancelarka je svjesna kontroverzi koje izaziva. Pred posljednje izbore je javno rekla da je dugo razmišljala da li da se opet kandiduje za kancelarku. Rijetko se pojavljuje u izbornim kampanjama, sve manje učestvuje u dnevnoj politici i uglavnom se bavi državnim posjetama.

Angela Merkel više nema mnogo vremena, a laganim povlačenjem sa dnevno-političke scene jasno daje do znanja da ne treba od nje očekivati više krupne političke zaokrete. Umjesto toga, kancelarka sve više prepušta teren Anegret Kramp-Karenbauer koja bi mogla da bude iduća kancelarka - ako se izbori u okviru svoje stranke.

Ali, ko god dođe na mjesto Angele Merkel, njegov rad će se mjeriti s radom dugogodišnje kancelarke. A to za nasljednika ili nasljednicu neće biti lak zadatak, zaključuje se u tekstu DW.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije