BRISEL - NATO alijansa nalazi se na jednoj od najvećih transformacija u svojoj novijoj istoriji, a svemu je doprinio sukob u Ukrajini. Naime, Finska i Švedska, dvije zemlje koje su i u najtežim godinama Hladnog rata insistirale na statusu neutralnosti, ozbiljno razmatraju da u vrlo skorom vremenu podnesu zahtjev za članstvo.
Osim što je promijenio javno mnjenje u mnogim neutralnim zemljama u Evropi, ukrajinski sukob je doveo i do snažnije koordinacije unutar postojećih NATO članica i dao toj alijansi novi smisao u posthladnoratovskom periodu.
Finska je postala neutralna nakon Drugog svjetskog rata sporazumom koji je sklopila sa Sovjetskim Savezom, a međunarodno priznatu neutralnost stekla je 1955. godine. Prema važećim ugovorima, Finska ne smije da se pridruži bilo kojoj vojnoj alijansi, niti smije dozvoliti da njena teritorija bude korištena za napad jednog na drugi vojni blok.
Sudeći prema informacijama koje su navedene na stranici NATO alijanse, oni smatraju da je finska neutralnost rezultat pritiska SSSR, a ne rezultat slobodne volje finskog naroda, i smatraju da nije riječ o međunarodnom ugovoru s pravnom snagom.
"Finska neutralnost nema korijena u međunarodnom pravu i ne postoji međunarodna obaveza za njenu neutralnost. Tako da se u slučaju Finske, kao i Austrije, radi o prisilnoj neutralnosti i to od strane SSSR", navedeno je.
Što se tiče javnog mnjenja, prema studiji koju je obavila finska javna televizija, 2017. godine je samo 19 odsto Finaca bilo za pristupanje NATO-u, dok je 53 odsto bilo protiv. Prema istraživanju iste medijske stanice obavljenom nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, 53 odsto Finaca podržava učlanjenje, dok je samo 17 odsto protiv.
Što se tiče Švedske, ta zemlja ima dugu tradiciju vojne neutralnosti i za nju pitanje učlanjenja u NATO ima mnogo više simbolične težine. Tradicionalno, švedska javnost je mnogo naklonjenija neutralnosti, međutim Ukrajina je i u toj zemlji dovela do pomjeranja javnog mnjenja ka članstvu. Istraživanja javnog mnjenja u toj zemlji pokazuju da bi sada šest od deset Šveđana prihvatilo članstvo u NATO-u, ali pod uslovom da to prvo uradi i Finska. Premijerke te dvije zemlje su u prošlu srijedu održale sastanak i prvi put stavile do znanja da bi u narednih nekoliko sedmica mogle podnijeti zahtjev za učlanjenje, što predstavlja značajno odstupanje u odnosu na dosadašnje dugogodišnje politike.
Većina eksperata smatra da bi u slučaju da dođe do formalnog zahtjeva učlanjenje išlo po ubrzanoj proceduri, ali vjeruju da bi taj proces ipak mogao potrajati barem godinu dana. Opšti uslovi za učlanjenje isti su kao i za bilo koju drugu zemlju, pa i BiH - zemlja mora imati demokratske institucije, uvažavati manjine, dokazati da poštuje tržišnu ekonomiju, a vojska mora biti pod striktnom civilnom kontrolom. Osim toga, zemlja treba da poštuje nepovredivost međunarodnih granica i njeguje dobrosusjedske odnose.
Da bi bilo koja zemlja bila primljena u NATO, saglasnost mora dati svih 30 članica.
(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država.)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.