Svijet

Svijet ima moćno oružje da završi pandemiju

Svijet ima moćno oružje da završi pandemiju
Foto: Pexels/cottonbro | Svijet ima moćno oružje za završiti pandemiju
N.N.

Pandemija virusa korona neće trajati vječno. Vjerovatno će nastaviti nestajati kako se približava svojoj trećoj godini, ponovno će se pojavljivati s novim sojevima, a zatim jenjavati pred vakcinama, epidemiološkim mjerama i prilagođavanjem ljudskog ponašanja.

Međutim, čak i ako se virus nikada ne iskorijeni, imunitet će se poboljšati i svijet će na kraju moći živjeti sa virusom korona. S tim se stručnjaci uglavnom slažu.

"Velika većina stručnjaka za zarazne bolesti već više mjeseci smatra da SARS-CoV-2 neće nestati. Unuci naših unuka i dalje će se zaraziti ovim virusom. Ali kovid kao bolest postaće dio naše istorije, a infekcija će se pretvoriti u samo još jedan uzrok prehlade", rekao je za CNN Paul Hanter, profesor medicine na Univerzitetu East Anglia u Velikoj Britaniji.

Kada ćemo stići do toga?

Postoji, međutim, daleko važnije pitanje, na koje je odgovor frustrirajuće nedostižan - koliko će vremena trebati da se stigne do toga? A taj odgovor ne zavisi o sreći, on je, barem dobrim dijelom, u našim rukama. Pandemije nestaju iz vida kao rezultat ljudskih napora kao što su razvoj vakcina, praćenje kontakata, genomska analiza, mjere suzbijanja i međunarodna saradnja. Ukratko, svijet ima alate za što brži kraj pandemije.

Problem? Čak i nakon 20 mjeseci, ti alati se ne koriste najbolje.

"Ovo je glavni problem, nikad nije postojao plan i još uvijek ne postoji plan na globalnom nivou. Nismo dobri u suočavanju s globalnim krizama kao svijet, nemamo infrastrukturu, vodstvo ili odgovornost", rekla je Andrea Tejlor, pomoćnica direktora Duke Global Helt Instituta.

Neke su zemlje bolje prošle sa kovidom od drugih. Ali kako bi se ubrzao kraj, bezbrojni stručnjaci, uključujući Tejlor, pozivaju na novi, globalni pristup, posebno kada su u pitanju vakcine, liječenje i razmjena informacija. Takvi napori najbolji su način za brzo okončanje pandemije i ako se to ne dogodi, ljudi u svakom ćošku svijeta i dalje bi mogli živjeti u sjeni virusa korona i nakon 2022. godine.

"Znali smo što će se dogoditi ako zauzmemo ovaj nacionalistički pristup, ali smo to ipak učinili. I sad živimo s posljedicama toga", rekla je Tejlor.

Svijet ima arsenal koji mu može pomoći u okončanju pandemije

Ako svijet ima arsenal koji mu može pomoći u okončanju pandemije, najvažnije oružje u njemu je očito.

"Prvi alat koji imamo je vakcina", kaže Roberto Burioni, profesor mikrobiologije i virologije na Univerzitetu San Rafael u Milanu.

Razvoj nekoliko vakcina, od kojih su sva vrlo učinkovita u zaustavljanju teških bolesti i korisna u sprečavanju prenosa virusa, bio je zaista jedinstven. Prethodni rekord za pojavljivanje na tržištu bio je četiri godine, ali pandemija virusa korona srušila je sva očekivanja i ponovno postavila zlatni standard na tom polju. Lako je vidjeti koliko su doze vakcina ključne za koncept završetka pandemije.

"Kako se sve više ljudi zarazi, vakciniše i ponovno zarazi, težina bolesti će postepeno opadati zbog nakupljanja imuniteta, to je teorija", rekao je Hanter za CNN.

Ipak, nije dovoljno samo imati vakcine, mora se podijeliti što je moguće većem broju ljudi, onoliko puta koliko je potrebno. Čak i u razvijenim zemljama u kojima dostupnost vakcina nije problem, postepeno slabljenje imuniteta, prenosivost novih sojeva i džepovi skepticizma vakcina jasno su pokazali da su potrebne jako visoke stope pokrivenosti kako bi se spriječili talasi infekcija.

"Trebali bismo postići široku imunizaciju. Jedan mogući scenarij je da će virus ostati s nama, ali neće napraviti veliku štetu ako uspijemo vakcinisati ogromnu većinu ljudi", rekao je Burioni.

Vakcinacija djece i buster doze?

Osim stalnih napora da podstaknu nevakcinisane ljude da prime prvu dozu, bogatije zemlje sada imaju dva glavna smjera u svojim strategijama vakcinacije: vakcinacija djece školske dobi i dopunske doze - onoliko koliko se pokaže potrebnim za održavanje visoke zaštite.

"Vakcinisanje djece moglo bi imati ogroman uticaj na budućnost", rekao je Burioni.

Primjena vakcine u školskoj dobi sve se više širi u velikom dijelu svijeta, a u SAD je Agencija za hranu i lijekove nedavno odobrila Fajzerovu vakcinu za djecu u dobi od pet do 11 godina. Velika Britanija je u četvrtak objavila dogovor o kupovini 114 miliona dodatnih doza Fajzerove vakcine za svojih 67 miliona građana za 2022. i 2023. To je potez za koji se očekuje da će ga mnoge razvijene zemlje preduzeti dok se pripremaju za budućnost u kojoj će se vakcina primjenjivati gotovo redovno.

"Ne znamo koliko će nam dodatnih doza trebati, ali ovo je problem logističke i ekonomske prirode", dodao je Burioni.

Tako je barem u razvijenim regijama svijeta. No, svijet je dobio dovoljno dokaza da će virus korona ostati prijetnja bilo gdje i bilo kome sve dok ne bude posvuda pod kontrolom, a stručnjaci upozoravaju da su potrebne dramatične akcije za postizanje tog cilja.

Pojava omikron soja u supsaharskoj Africi, gdje su stope vakcinisanih niske, još jednom je ukazala na važnost strategije za vakcinisanje siromašnijih zemalja. Problem? Ne postoji, upozoravaju neki stručnjaci.

"To nisu samo džepovi, veliki dijelovi svijeta imaju neprihvatljivo nisku pokrivenost vakcinama", rekla je Tejlor.

Velike razlike između bogatih i siromašnih zemalja

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), manje od osam odsto ljudi u zemljama s niskim dohotkom primilo je barem jednu dozu vakcine protiv virusa korona. U međuvremenu, 63,9 odsto ljudi u zemljama s visokim dohotkom primilo je barem jednu dozu. I u Evropskoj uniji i u SAD oko 70 odsto ljudi primilo je barem jednu dozu.

Potencijalne posljedice te nejednakosti su očite - sve su nove, globalno problematične varijante virusa prvi put otkrivene na mjestima koja su iskusila velike i nekontrolisane epidemije i gdje je pokrivenost vakcinama bila niska - alfa u Velikoj Britaniji prošlog decembra, delta u Indiji u februaru i omikron u supsaharskoj Africi.

"Nejednakost u pokrivenosti vakcinama produžiće pandemiju", rekao je Mišl Hed, viši naučni novak za globalno zdravlje na Univerzitetu Sauthempton.

"Najbolji način da budete sebični je biti nesebičan. Morate osigurati vakcine cijelom svijetu", insistirao je Burioni.

Rješenja su manje očita, ali nisu izvan dometa. Prvo, potrebno je povećati i ustabiliti ponudu vakcina, piše CNN. Program SZO za razmjenu vakcina Kovaks u septembru je prognozirao da će zemljama u razvoju biti dostavljeno 25 odsto manje doza nego što se ranije očekivalo.

"Trenutno su razlike ogromne, neke zemlje ne dobijaju ništa tri mjeseca, a onda odjednom dobiju milione doza. Snabdijevanje mora doći na predvidljiv i pouzdan način", ukazuje Tejlor za CNN.

Hed, koji je objavio istraživanje o snabdijevanju vakcinama u Gani prošle godine, dodao je da su vakcine koja stižu preko Kovaksa često bile blizu isteka roka trajanja i nisu bila popraćena potrebnim zamrzivačima ili opremom za prevoz tokom cijelog razdoblja do zemlje odredišta. Pozvao je na stvaranje novih centara za proizvodnju vakcina u Africi kako bi se uspostavio pouzdaniji protok.

SZO kritikuje

SZO je okrivio nedostatke u jednoj fabrici Džonson I Džonson za promašena očekivanja od Kovaksa u septembru, a kašnjenje u indijskoj fabrici koja razvija vakcine astrazeneka izazvalo je probleme s snabdijevanju u Velikoj Britaniji i EU u prvim mjesecima 2020. godine, pokazujući dramatičan učinak koji samo jedan pogon može imati na globalnu distribuciju.

"Snabdijevanje mora biti povezana s finansijskom podrškom kako bi se osiguralo da te doze dođu do ljudi", dodala je Tejlor.

Bogatije zemlje takođe bi trebale finansirati istraživanja i pomoć i na terenu zemljama u kojima se vakcine ne distribuišu brzo, složili su se Hed i Tejlor.

"Postoji nedostatak jasnih podataka o tome šta se događa na nivou zemalja u supsaharskoj Africi", rekla je Tejlor.

To je problem koji pokušava riješiti Dukeova platforma globalne odgovornosti za virus korona, s kojom Tejlor sarađuje. Ova inicijativa pruža analizu trendova i prepreka u siromašnijim zemljama u kojima je uvođenje vakcina usporeno. Razvijene zemlje takođe bi trebale voditi svojim primjerom.

Hed je rekao da su učesnici njegove studije u Gani vidjeli kako je zapadni svijet postupao s vakcinom astrazeneke na koje se Kovaks najviše oslanja, ali koje je pretrpjelo nekoliko udaraca tokom uvođenja u Evropi. To uključuje brojne zemlje koje su obustavile primjenu doza astrazeneke u martu zbog zabrinutosti za krvni ugrušak. Evropsko regulatorno tijelo za lijekove kasnije ga je proglasilo sigurnim za upotrebu, ali je povjerenje bilo narušeno.

Oklijevanje s vakcinisanjem među učesnicima njegove studije povećalo se nakon tih problema i pauza u uvođenju vakcina u Evropi, ističe Hed: "Ono što vidimo i radimo na globalnom sjeveru u vezi s vakcinama vidi se i čuje u drugim dijelovima svijeta."

Odgovornost lidera

No, prije svega, stručnjaci pozivaju na odgovornost lidera.

"To je slično onome s čime se suočavamo kod klimatskih promjena, imamo vođe nacija, ali zapravo nemamo globalne lidere. Nemamo globalnu odgovornost", rekao je Tejlor.

Nacionalne mjere su još uvijek od vitalnog značaja jer se pandemija sve više približava završnoj fazi, smatraju stručnjaci. Talasi će i dalje pogađati različite nacije u različito vrijeme, a zemlje će morati raditi u okviru vlastitih iskustava i sposobnosti, smatra Hed. To bi moglo značiti da će neke mjere za suzbijanje virusa korona biti dugotrajne.

"Kao pojedinci, trebali bismo i dalje štititi sebe i ljude oko sebe kroz maske, socijalnu distancu i vakcinisanje", rekla je Ana Garsia, profesorica preventivne medicine i javnog zdravlja na Univerzitetu u Valensiji u Španiji, zemlji koja je postigla visoku stopu vakcinisanja, ali je zadržala pravila o maskama.

"Dugo smo razgovarali o globalizaciji u trgovini, finansijama i turizmu. Ova pandemija izgleda kao test. Ozbiljno zahtijeva od nas da se ponašamo kao u globalnom svijetu", rekla je Garsia.

Taj osjećaj ponovili su svjetski lideri, ali stručnjaci kažu da akcija nije uslijedila. Nedavne su zabrane putovanja u Južnu Afriku i druge obližnje zemlje nakon pojave omikron soja podijelile naučnike. Južnoafrički predsjednik Kiril Ramafosa požalio se da su zabrane neopravdane, a osudili su ih UN i SZO.

"Duboko me zabrinjava što su te zemlje sada kažnjene zbog toga što rade ispravnu stvar", dodao je u srijedu glavni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus.

Stručnjaci pozivaju zemlje da se udruže

"Postoji vrlo stvaran rizik da ih ono što sada radimo obeshrabruje da izađu s podacima o nekom sljedećem soju. A sljedećeg soja će svakako biti", rekla je Tejlor.

Stručnjaci pozivaju zemlje da se udruže u borbi protiv virusa korona, a ne da se razdvoje. Taj poziv prihvatio je SZO i ove sedmice pozvao na globalni sporazum kako bi se izbjegle iste greške u sljedećoj pandemiji.

"Omikron pokazuje zašto je svijetu potreban novi sporazum o pandemijama, naš trenutni sistem destimuliše zemlje da upozoravaju druge na prijetnje koje će neizbježno doći i k njima. U suštini pandemija je kriza solidarnosti", rekao je Tedros.

To neće biti lako sprovesti. Nekoliko naučnika upoređivalo je to s nastojanjima i borbom protiv klimatskih promjena, što čak i u ovom kritičnom trenutku usporavaju konkurentski nacionalni interesi. Ali to je prijedlog za koji mnogi očajnički žele da se realizuje.

"Neka vrsta obavezujućeg pravnog sporazuma koji će zemlje potpisati mogla bi nam omogućiti koordinisani globalni plan koji nam sada nedostaje", rekla je Tejlor za CNN te zaključila:

"Nikada nećemo uspješno potvrditi potrebu za altruizmom. Ali s novom epidemijom koja prijeti svakoj zemlji, možemo nacionalistički argumentovati potrebu da se stvari rade na koordinisan, globalan način."

(Index)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije