"Ako želiš mir, pripremi se za rat", stara je izreka po kojoj se vode sve države u nesigurnim vremenima. A vremena su zadnjih nekoliko godina globalno postala nesigurnija nego što su bila 90-ih i u prvoj deceniji ovog vijeka. Zbog toga se države svijeta ponovo naoružavaju.
Rat u Ukrajini, rat u Izraelu, napetosti u Južnom kineskom moru i oko Tajvana, najveći broj sukoba u zadnjih nekoliko decenija koji se istovremeno odvijaju u Africi, vječno nestabilni Kavkaz te druge trenutne i moguće krize su zemljama razlog za oprez i povećanje izdvajanja za vojsku.
Neformalni svjetski policajac, SAD, pokazuje znakove napuštanja pokušaja da se vojno osiguravaju sva područja na svijetu, volja da se osiguravaju vanjske granice sfere uticaja kolektivnog Zapada je sve manja.
Države povećavaju vlastita izdvajanja za vojsku jer se više ne mogu osloniti na to da će SAD osiguravati kakav-takav relativni globalni mir kakav je odstojao zadnje decenije prošlog i prve decenije ovog vijeka, koji su prema prosječnoj smrtnosti u ratnim sukobima (od 0.3 do 1.3 osobe na 100 hiljada ljudi) na nivou svijeta bili najmirniji u istoriji.
Prema istraživanju Stockholmskog instituta za istraživanje međunarodnog mira, u 2022. su države svijeta potrošile ukupno 2240 milijardi dolara za vojsku, što je rast od 3.7 odsto u odnosu na 2021. Vojni izdaci u Evropi zabilježili su najveći međugodišnji porast u najmanje 30 godina. Većina rasta u Evropi se odnosila na Rusiju i Ukrajinu, ali je taj rat potaknuo druge države da više troše na odbranu.
SAD na prvom mjestu
Najviše za vojsku izdvaja SAD. Njegov vojni budžet od 877 milijardi dolara čini čak 39 odsto ukupnog svjetskog troška. Ali rast troškova od 2013. do 2022. je samo 3,7 odsto, što je jedna od najmanjih stopa rasta u svijetu.
Troškovi su izraženi u vrijednosti dolara iz 2021., da bi se korigovala razlika u cijenama između godina. Vojni trošak izražen udjelom u BDP-u SAD-a se čak smanjio u posmatranom razdoblju s 4 odsto na 3,5 odsto.
SAD je jedna od dvije države među 15 država s najvećim troškom za vojsku koje su imale rast troškova za vojsku manji od 10 odsto. Još jedna iznimka je Saudijska Arabija, koja je smanjila vojne troškove.
Kina ubrzano ulaže u vojsku
Drugo najveće izdvajanje ima Kina, s 292 milijarde dolara i 13 odsto svjetskog udjela. Iako je udio vojnih troškova u BDP-u pao s 1,7 odsto na 1,6 odsto, ukupno izdvajanje je raslo za čak 63 odsto. 2022. je 28. uzastopna godina rasta kineskih vojnih troškova.
Stockholmski institut za istraživanje međunarodnog mira naglašava da je na kongresu Komunističke partije u oktobru prošle godine potvrđen snažan fokus na jačanje kineskog naoružanja, industrijsku vojnu bazu i promicanje novih vojnih tehnologija.
Unatoč tome što je druga najveća vojna sila, od 2018. do 2022. Kina je bila četvrti najveći izvoznik oružja, s udjelom od 5,2 odsto, nakon SAD-a (40 odsto), Rusije (16 odsto) i Francuske (11 odsto). Kina ima i najveći broj ljudstva u vojsci, 2 miliona ljudi.
Službeni Peking ne priznaje Tajvan kao zasebnu državu, nego to ostrvo smatra dijelom teritorija komunističke Kine. Vjerovatno bi ostrvo davno bilo okupirano da njegovu nezavisnost ne garantuje SAD.
Podaci o vojnim troškovima Rusije
Treća vojna sila svijeta po izdvajanju za vojsku je Rusija, ali je daleko od nivoa Kine i SAD-a. Procijenjeni ukupni troškovi su 2022. iznosili 84,6 milijardi dolara, što je 4,1 odsto BDP-a. Svjetski udio je 3,9 odsto.
Problem s podacima za Rusiju je taj što, s obzirom na rat u Ukrajini, nije lako doći do podataka o vojnim troškovima jer se skrivaju. U proljeće 2022. je Ministarstvo finansija prestalo objavljivati detalje budžetske potrošnje prema ministarstvima i drugim vladinim odjelima, otkrivajući samo ukupni mjesečni budžet.
U drugom istraživanju Stockholmski institut za istraživanje međunarodnog mira procjenjuje da će ukupna vojna potrošnja u budžetu za 2023. predstavljati 23 odsto ukupnog državnog budžeta i 4,4 odsto BDP-a, u usporedbi s 21 odsto ukupne budžetske potrošnje i 4,4 odsto BDP-a u 2022. godini, a 20 odsto ukupnog i 3,6 odsto BDP-a u 2021.
Ali te procjene su krajnje nesigurne jer se odnose na direktne informacije dobijene od Ministarstva finansija Rusije, a ne javne podatke. "Mora se naglasiti da ukupni vojni izdaci nisu istovjetni trošku rata", ističe se.
Osim nesigurnosti u same podatke, troškovi sigurnosnih službi, izgradnje fortifikacija, troškovi održavanja osvojenih teritorija ne spadaju u budžet Ministarstva odbrane. Vojne aktivnosti se često finansiraju i izvan državnog budžeta, kao što su troškovi mobilizacije i obuke vojnika koji su troškovi regionalnih budžeta. Neke jedinice finansiraju i kompanije, kao što su bataljoni Potok i Fakel koje finansira Gazprom.
Pet najvećih vojnih sila na svijetu je odgovorno za skoro 2/3 svjetskih vojnih troškova
Velik rast vojnih troškova od 2013. je zabilježen u Indiji, za 47 odsto. S 81.4 milijarde dolara je četvrta vojna sila prema troškovima, sa svjetskim udjelom od 3,6 odsto. Glavni geopolitički suparnik joj je Pakistan, koji izdvaja tek 10,3 milijarde dolara za vojsku.
Saudijska Arabija izdvaja iznenađujuće puno za vojsku, čak 7.,4 odsto BDP-a. Ali to je manje nego 9 odsto BDP-a 2013. i novčano smanjenje od 2.,7 odsto u odnosu na 2013. (korigovano za razliku u cijenama).
SAD, Kina, Rusija, Indija i S. Arabija su odgovorni za 63 odsto ukupnih svjetskih vojnih troškova, u ukupnom iznosu od 1412 milijardi dolara.
Dvoznamenkast rast troškova UK-a, Francuske, Njemačke, J. Koreje i Japana
Šesto najveće izdvajanje za vojsku 2022. je imalo Ujedinjeno Kraljevstvo, sa 68,5 milijardi dolara. Sedma je Njemačka s 55,8 milijardi dolara, osma Francuska s 55,8 milijardi dolara, deveta Južna Koreja (46,4 mlrd.) i deseti Japan (46 mlrd.).
Osim UK-a, kojemu su vojni troškovi između 2013. i 2022. narasli za 9,7 odsto, sve države su imale dvoznamenkastu stopu rasta, između 15 odsto (Francuska) i 37 odsto (Južna Koreja). Japan je vojne troškove u 2022. povećao za 5,9 odsto u odnosu na 2021., a u avgustu ove godine je najavljen oštar rast vojnog budžeta na 53 milijarde dolara, u odnosu na 46 milijardi 2022.
Ukrajina je 11. vojna sila svijeta po troškovima, golem rast od početka rata
Od 11. do 15. mjesta po ukupnim vojnim troškovima se nalaze Ukrajina (44 mlrd.), Italija (34 mlrd.), Australija (32 mlrd.), Kanada (27 mlrd.) i Izrael (23 mlrd.). U odnosu na 2013. su troškovi narasli između 24 odsto (Italija) i 47 odsto (Australija), s iznimkom Ukrajine čiji su vojni troškovi narasli za golemih 1661 odsto.
Nabrojanih 15 država čini 82 odsto ukupnih svjetskih vojnih troškova ili 1842 milijarde dolara. Od ostalih zemalja se može izdvojiti Poljska, čiji su se vojni troškovi od 2013. skoro udvostručili (rast 95 odsto) i u 2022. iznosili 16,6 milijardi dolara.
Rumunija je imala još veći rast, za 124 odsto. S 5,2 milijarde dolara troška je četrdeseta zemlja na svijetu. Većina zemalja je imala dvoznamenkast rast vojnih troškova u posmatranom razdoblju.
Vojni troškovi su još uvijek mali dio izdataka država
Ukupno države svijeta izdvajaju 2240 milijarde dolara za vojne troškove. To izgleda kao velik iznos, ali unatoč rastu vojna izdvajanja čine manji dio budžetskih troškova država svijeta i mali udio u BDP-u.
Velika većina državnih troškova se troši na socijalna davanja građanima i zdravstvo. Primjerice, SAD će na budžetske kategorije socijalna sigurnost, zdravlje, medicare i dohodovna sigurnost ove godine potrošiti 2512 milijardi dolara, što je više od ukupnih vojnih troškova cijelog svijeta 2022.
S obzirom na sve zamršeniju sigurnosnu situaciju u svijetu, sve veći broj aktivnih sukoba i povećanja nestabilnosti u "žarištima" nestabilnosti, može se očekivati da će države reagovati i nastaviti povećavati vojne troškove.
Problem s tim je što su države svijeta puno zaduženije nego prethodnih decenija, pa je upitno koliko se dodatno mogu zaduživati da bi finansirale vojne izdatke. Dodatno, zbog rasta kamatnih stopa na državne obveznice je i cijena državnog duga narasla, što dodatno opterećuje budžet jer znači da će veći dio troškova budžeta u budućnosti biti namijenjen samo za plaćanje javnog duga, prenosi Index.hr.