Svijet

Tajna veza između Bin Ladena i Kašogija o kojoj se malo pričalo

Tajna veza između Bin Ladena i Kašogija o kojoj se malo pričalo
Foto: Tanjug/AP | Tajna veza između Bin Ladena i Kašogija o kojoj se malo pričalo
N.N.

Tokom osamdesetih, arapski borci su hrlili u avganistan kako bi se borili sa Sovjetima, a Džamal Kašogi, tada mladi reporter, dobio je priliku za nevjerovatnu ekskluzivu - da prati ratne sukobe i da zađe tamo gdje mnogi nisu mogli.

Čovjek koji ga je pozvao bio je njegov zemljak, Saudijac, ali i dobar prijatelj, Osama bin Laden.

"Arapska mladež bori sa rame uz rame sa mudžahedinima", bio je jedan od Kašogijevih tekstova na engleskom jeziku iz 1988. godine. Bin Laden je predstavljen kao centralna figura u konfliktu, a zvao ga je i njegovim ratnim imenom Abu Abdulah. Govorio je kako je rat u Avganistanu samo početak džihada.

U tadašnjem tekstu pored Bin Ladena stajao je nasmijani Kašogi koji je nosio raketni lanser.

Njegova duga i komplikovana veza sa Osamom bin Ladenom tema je mnogih priča, ali i nedavnog podkasta u produkciji kompanije "Jahu" (Yahoo), "Konspiresilend" (Zemlja teorije zavjere - tajni životi i brutalna smrt Dažamala Kašogija). Nagađa se da li je bio u Avganistanu jednostavno kao novinar u potrazi za svojom prvom pričom ili je zapravo bio još jedan islamista koji je dijelio ideologiju s ostalim arapskim borcima.

Kako se navodi, istina je izgleda na obje strane. Kašogi nikada nije podržavao smrt nevinih koji su obilježili kasniju Bin Ladenovu "karijeru". Međutim, nikada se nije ni odrekao prijateljstva s njim.

"Raspao sam se plačući za tobom, Abu Abdulah", Kašogi je tvitovao nakon što je američka vojska pronašla tada najtraženijeg svjetskog teroristu i ubila ga 2011. godine.

"Bio si divan, hrabar u tim divnim danima u Avganistanu prije nego što si se predao bijesu", naveo je Kašogi.

Kašogi je kao student u američkoj Indijani, kasnih sedamdesetih, privukao pažnju kao posvećeni musliman koji se redovno molio u lokalnom islamskom centru.

Omar Faruk, čovjek koji je prešao u islam i molio se s njim na tom istom mjestu, sjeća se da mu je Kašogi govorio da prekine kontakte sa šiitima, koje mnogi suniti, poput Saudijaca, smatraju za jeretike.

Vjeruje se da su takvi Kašogijevi stavovi rezultat povezanosti s Muslimanskom braćom, pokretom koji je započet u Egiptu kao neka vrsta tajnog društva koja se zalagala za uvođenje sunitskog načina života u svakodnevicu širom arapskog svijeta.

U Medini je posjećivao sastanke bratstva, a kada se vratio iz Indijane, upoznao je "kolegu" iz te organizacije - Osamu bin Ladena.

"Osama je iz generacije, naše generacije, koja se nada da će uspostaviti Islamsku državu. Islamska država bilo gdje, jer vjerujemo da će jedna država voditi ka drugoj, moći će da ima domino efekat koji bi mogao da transformiše ili preokrene istoriju čovječanstva", rekao je 2005. godine Kašogi novinaru Lorensu Vrajtu, čiji snimak tog intervjua se može čuti prvi put u pomenutom podkastu.

Porodični prijatelji

Njihovo poznanstvo nije slučajnost. Osamin otac, Muhamed bin Avad bin Laden, osnivače grupe "Bonladin", pomogao je svojevremeno mladom biznismenu da nabavi kamione vrijedne 500.000 dolara iz Amerike - Adnanu Kašogiju koji će svjetsku slavu steći kao trgovac oružjem.

Kada je Bin Laden pozvao novinara da pokriva rat u Avganistanu već su tada imali učvršćene odnose. CIA, uz finansijsku podršku saudijske obavještajne službe, pomagala je mudžahedine u ratu kako bi oslabili Sovjete. Međutim, za Kašogija je boravak pored Bin Ladena bio i važno lično iskustvo.

Sa teroristom je putovao, spavao po pećinama i kampovima.

"Nosio je dušu muslimana, pojma džihada i onih koji su bliski Bogu. Kad znate da se borite za pravu stvar, protv tih prokletih sovjetskih nevjernika. To je za mene bilo divno, pogotovo u tim godinama", rekao je novinaru Vrajtu.

Kada su se Sovjeti povukli, a talibani preuzeli kontrolu, Kašogi i Bin Laden su se razišli i svako je otišao svojim putem. Kašogi se popeo na ljestvici saudijskog novinarstva, postavši urednik velikih tamošnjih novina, Al Vatan, i stekao je reputaciju nekoga ko je blizak kraljevskoj porodici.

Sa druge strane, znamo i šta je Bin Laden radio. Oformio je Al Kaidu i počeo da se odvaja od kraljevske porodice, uglavnom zbog njihove dozvole da američka vojska stupi na saudijsko tlo. Do sredine devedesetih otišao je za Kartum u Sudanu, gdje je bio okružen Egipćanima, predvođenim još jednim teškim islamistom Ajman al Zavahirijem.

Putevi novinara i teroriste će se ipak uskoro ponovo ukrstiti.

Bin Ladenova familija, najvjerovatnije uz pomoć saudijske službe, regrutovala je Kašogija da ode za Kartum kako bi Osamu ubijedio da se vrati u domovinu.

Kako je tvrdio, sreli su se tri noći zaredom na raskošnim večerama na Bin Ladenovoj terasi, dok su ih služile sudanske sluge. Konačno, treće noći, Kašogi mu je rekao da mu treba odgovor - da ili ne, a Osama je kazao: "Šta ja imam od toga".

Kašogijevi stavovi su se mijenjali tokom godina, pogotovo u jeku Arapskog proljeća 2011. godine, kada je postao "vatreni apostol" demokratije na Bliskom istoku. Ipak, i dalje mu je Osama bio slaba tačka.

Saudijski akademik Navaf Obaid pričao bi sa Kašogijem o Bin Ladenu i pokazivao mu slike ljudi koji skaču u smrt sa Kula bliznakinja tokom terorističkog napada na Ameriku 2001. godine.

"Rekao sam mu: 'Pogledaj, ovo je Bin Laden uradio - ako ne možemo ovo da osudimo, nismo bolji od njega'. A on je uzeo slike i ućutao. Poslije nekoliko sati mi je rekao da sam u pravu", kazao je Obaid.

Kašogijeve veze sa Bin Ladenom su bile dobro poznate, a jordanski novinar koji je nekada i sam radio sa Džamalom, Salameh Nemat, rekao je Vašington postu da je početkom 2000, morao da ubijedi jordanske vlasti da ne deportuju Kašogija jer su sumnjali da je povezan s Al Kaidom.

"Stalno je upadao u nevolje zbog veza s Al Kaidom, ali to je radio kao novinar. Bio je dobro povezan, toliko da su pojedinci sumnjali da finansira ekstremiste. Ja sam bio uvjeren da on radi kao novinar i pokriva obje strane konflikta", rekao je Jordanac.

Brutalna smrt

Ipak, razne veze su mu ipak došle glave, kao što znamo.

Kašogi je ubijen krajem 2018. godine u konzulatu Saudijske Arabije u Turskoj, a smatra se da je nalogodavac ubistva sam prestolonasljednik Muhamed bin Salman. CIA i neke zapadne zemlje vjeruju da je prestolonasljednik naredio likvidaciju, što saudijski službenici odbacuju.

Saudijski sud je u septembru prošle godine donio presude, višegodišnje kazne zatvora za osam optuženih, u slučaju ubijenog kolumniste "Vašington posta", nakon što je njegova porodica objavila pomilovanja koja su poštedjela pet osuđenih osoba od pogubljenja.

Imena osuđenih nisu objavljena u javnosti.

Sud je izrekao maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora za pet osoba, jedna osoba je dobila 10 godina zatvora, a još dvije osobe kaznu od sedam godina zatvora.

Kašogi je snimljen kako ulazi u konzulat i navodno je primljen u konzulov kabinet na 2. spratu. isped zgrade ga je čekala vjerenica, a njih dvoje su planirali da se vjenčaju zbog čega je Kašogi i išao u konzulat radi sređivanja određene dokumentacije.

Al Džazira je u jednom dokumentarcu navela kako izgrađena peć prema specifikacijama saudijskog konzula. Peć je, navodno, trebalo da bude duboka i morala je da bude napravljena tako da izdrži temperature iznad 1.000 stepeni Celzijusa, što je dovoljno da rastopi metal.

Nakon što je novinar raskomadan i spaljen, u peći se peklo meso kako bi se prikrili tragovi. Tijelo novinara je gorjelo tri dana, naveo je izvor blizak istrazi.

Turska televizija emitovala je video-snimak na kojem se vide muškarci koji u rezidenciju saudijskog konzula u Istanbulu nose kofere, a iznesene su sumnje da su možda upravo u njima bili novinarovi dijelovi tijela.

"Ne mogu da dišem", navodno su bile njegove posljednje riječi, sudeći prema prevedenom transkriptu audio-snimka.

Ostaci Džamala Kašogija nikad nisu pronađeni.

(Kurir.rs)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije