Dvadeset šesti dan sukoba u Ukrajini. Najavljena Ukrajina je odbacila prijedlog Moskva da ukrajinski vojnici polože oružje u zamjenu za bezbjedan izlazak, prenose mediji.
22.52 - Evakuisano 8.057 ljudi iz Ukrajine, među kojima 3.007 iz Marijupolja
Ukupno 8.057 ljudi iz ukrajinskih gradova u kojima su u toku sukobi bezbjedno je evakuisano danas preko sedam humanitarnih koridora, izjavila je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.
Među njima je i 3.007 stanovnika iz lučkog grada Marijupolja na Azovskom moru, koji je pod opsadom ruskih trupa, navela je ona, prenio je Rojters.
Rusija je 24. februara započela, kako je Moskva naziva, specijalnu vojnu operaciju s ciljem denacifikacije i demilitarizacije Ukrajine.
22.17 - IAEA: Svi preostali članovi tehničkog osoblja napustili Černobilj
Svi preostali članovi iz smjene sa tehničkim osobljem koji su bili na dužnosti u objektima za radioaktivni otpad u Černobilju od kada su ruske snage zauzele kompleks prošlog mjeseca su oslobođeni dužnosti, saopštila je večeras kontrolna agencija UN.
Duže od tri sedmice objektima koji se nalaze uz ugašenu atomsku centralu, u kojoj se 1986. godinu dogodila najveća nuklearna katastrofa u istoriji, upravljala je jedna smjena osoblja koja se zadesila na dužnosti kada su ruske snage preuzele kontrolu 24. febuara.
Oni nisu mogli da odu sve do juče.
Međunarodna agencija za atomsku energiju /IAEA/ sedmicama je izvještavala da je ovakva situacija rizična u smislu bezbjednosti i pozivala da se izvrši zamjena osoblja.
"Ukrajinska regulatorna služba saopštila je da je otprilike polovina odlazeće smjene tehničkog osoblja napustila juče lokaciju nesreće iz 1986. godine, a ostali su otišli danas, uz izuzetak 13 pripadnika osoblja koji su odbili da budu zamijenjeni", saopštila je IAEA.
22.00 - EU bez odluke o sankcijama ruskom energetskom sektoru
Ministri spoljnih poslova Evropske unije nisu se danas složili o tome da li i kako uvesti sankcije unosnom energetskom sektoru Rusije zbog njenog napada na Ukrajinu, pri čemu je Njemačka navela da je evropski blok previše zavisan od ruske nafte da bi donio odluku o embargu, prenio je Rojters.
EU i saveznici su već nametnuli oštre mjere protiv Rusije, uključujući zamrzavanje sredstava njene centralne banke.
Ruska opsada i bombardovanje luke Mariupolj, koje je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žosep Borel nazvao "masovnim ratnim zločinom", povećava pritisak da se preduzme akcija, navela je britanska agencija.
21.49 - Pentagon optužio Rusiju da je počinila ratne zločine u Ukrajini
Američki Pentagon je danas optužio ruske snage da su počinile ratne zločine u Ukrajini i dodao da će pomoći u prikupljanju dokaza o njima, optužujući Kremlj da izvodi neselektivne napade kao dio namjerne strategije u sukobu.
"Svakako vidimo jasne dokaze da ruske snage čine ratne zločine i pomažemo u prikupljanju dokaza o tome. Postoje istražni procesi koji će se odvijati i mi ćemo to dozvoliti. Daćemo doprinos tom istražnom procesu. Što se tiče toga šta će iz toga proizaći, to nije odluka koju će doneti rukovodstvo Pentagona", rekao je portparol Pentagona Džon Kirbi.
21.30 - Bajden upozorava: Rusija istražuje opcije za sajber napade na Ameriku
Američki predsjednik Džo Bajden upozorio je danas da ruska vlada istražuje opcije za potencijalne sajber napade na Ameriku i pozvao privatne američke kompanije da "ubrzaju napore da zaključaju svoja digitalna vrata".
"Pozivam naše partnere iz privatnog sektora da odmah ojačaju sajber odbranu primjenom najboljih praksi koje smo zajedno razvili tokom prošle godine", napisao je danas predsednik SAD u saopštenju.
21.13 - Borel: Putin koristi izbjeglice kao oružje
Šef diplomatije EU Žosep Borel kaže da je ruska vojna operacija na Ukrajinu bila glavna tema Savjeta ministra spoljnih poslova EU koji su se danas satali u Briselu, ali da nisu donijete i konkretne odluke o sljedećim potezima EU uključujuci i pitanje novih sankcijama prema Rusiji.
Borel nagalašava da će restriktivne mjere i dalje biti "važan dio pristupa EU" i napominje da je EU spremna da u koordinaciji sa pratnerima nastavi da pritiska Rusiju.
Istovremeno EU će, prema riječima Borela, nastaviti da politički, finansijski, humanitarno pomaže Ukrajinu ukljucujući i pomoć vojnim snagama Ukrajine.
20.22 - UN će još jednom pozvati Rusiju da prekine operaciju u Ukrajini
Generalna skupština Ujedinjenih nacija mogla bi ove sedmice da glasa o rezoluciji kojom se Rusija još jednom poziva da prekine svoju vojnu operaciju u Ukrajini, javio je danas AP.
Konačni nacrt rezolucije poslat je Generalnoj skupštini, a diplomate su, pod uslovom da ne budu imenovane, kazale da bi glasanje moglo da se održi već u srijedu.
Rezolucija ponavlja zahtjev 193-članog svjetskog tijela od 2. marta da Rusija prekine svoju vojnu operaciju u Ukrajini, povuče sve svoje trupe i zahtjeva zaštitu svih civila i infrastrukture neophodne za njihov opstanak.
19.51 - Borelj najavio nove sankcije Rusiji
Evropska unija spremna je da nametne nove sankcije Rusije zbog njenog napada na Ukrajinu, saopštio je danas šef diplomatije EU Žozep Borel.
"Restriktivne mjere i dalje predstavljaju važan dio našeg pristupa i spremni smo da preduzmemo dalje mjere sa našim partnerima", rekao je Borel novinarima poslije sastanka šefova diplomatija zemalja članica EU u Briselu, prenio je Rojters.
19.43 - Moskalkova: Rusija spremna da razmjeni 500 zarobljenih Ukrajinaca za Ruse
Rusija je Crvenom krstu proslijedila podatke o više od 500 zarobljenih Ukrajinaca koje je spremna da razmjeni za zarobljene Ruse, izjavila je danas ruska komesarka za ljudska prava Tatjana Moskalkova.
Rusija je spremna da ih zamijeni za Ruse koje je zarobila Ukrajina, rekla je Moskalkova, kako je javio Interfaks, a prenio Rojters.
Rusija je 24. februara započela, kako je Moskva naziva, specijalnu vojnu operaciju s ciljem denacifikacije i demilitarizacije Ukrajine.
18.16 - Džonson i Mišel: Velika Britanija i EU jedinstvene po pitanju Ukrajine
Britanski premijer Boris Džonson složio se tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom o nastavku bliske saradnje i jedinstvenog odgovora Velike Britanije i EU na napad Rusije na Ukrajinu, saopštila je danas kancelarija britanskog premijera.
Džonson je, takođe, pokrenuo pitanje protokola za Sjevernu Irsku, koji reguliše trgovinu između Sjeverne Irske i ostatka Velike Britanije nakon Bregzita i rekao da je potrebno pronaći rješenja kako bi se zaštitili mir i stabilnost, navodi se u saopštenju, prenio je Rojters.
18.02 - Zelenski: Ukrajina neće pokleknuti pod ultimatumima Rusije
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da Ukrajina nikada neće pokleknuti pred ultimatumima Rusije i da gradovi poput Kijeva, Marijupolja ili Harkova neće prihvatiti rusku okupaciju.
"Imamo ultimatum sa tačkama u njemu. Slijedite ga i tada ćemo završiti rat", rekao je Zelenski u intervjuu televiziji Suspilne, prenio je Rojters.
Dodao je da Ukrajina ne može da ispuni ultimatum.
17.37 - Kličko: Duži policijski čas u Kijevu zbog novog granatiranja
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko najavio je da se u glavnom gradu Ukrajine uvodi novi, duži policijski čas jer vlasti očekuju da ruske snage nastave sa granatiranjem.
Kličko je ranije danas najavio "produženi policijski čas" u Kijevu od 20 časova do sedam sati u srijedu ujutru, prenosi agencija Rojters.
"Razlog uvođenja policijskog časa povezan je sa vjerovatnoćom novog granatiranja", rekao je Kličko, prenosi agencija Rojters.
Takođe je saopštio i da prodavnice, apoteke i benzinske pumpe neće biti otvorene u utorak.
"Molim sve da ostanu kod kuće, ili u skloništima kada se oglase sirene za opasnost", naglasio je kijevski gradonačelnik.
Dijelovi grada su više puta bili pod vatrom ruskih snaga, a najmanje osam osoba je poginulo u jučerašnjem granatiranju nekoliko stambenih objekata i trgovačkog centra u okrugu Podil, istorijskoj četvrti Kijeva, objavio je danas ukrajinski vrhovni tužilac, navodi Rojters.
17.06 - Zelenski Švajcarskoj: Zašto Nestle ostaje u Rusiji?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se građanima Švajcarske i upitao zašto kompanija Nestle i dalje posluje u Rusiji.
"Dobra hrana dobar život. Ovo je slogan Nestlea. Vaša kompanija koja odbija da napusti Rusiju", rekao je Zelenski u tokom obraćanja narodu Švajcarske.
16.52 - Prekinuti mirovni razgovori Rusije i Japana zbog sankcija
Rusija je odlučila da se povuče iz razgovora o mirovnom sporazumu sa Japanom zbog sankcija koje je Tokio uveo povodom Ukrajine, saopštilo je danas Ministarstvo spoljnih poslova.
Rusija i Japan nisu formalno okončali neprijateljstvo iz Drugog svjetskog rata, a ovaj spor otežava razvoj ekonomskih odnosa između susjeda.
Rusija je saopštila da se povukla i iz razgovora sa Japanom o zajedničkim poslovnim projektima na Kurilskim ostrvima.
16.50 - Konašenkov: Upotreba rakete "Kinzal" u Ukrajini potrdila efikasnost
Borbena upotreba hipersonične rakete "Kinžal" u Ukrajini potvrdila je njenu efikasnost u uništavanju teških ciljeva, izjavio je danas portparol ruskog Ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov.
Rekao je da će Rusija nastaviti da izvodi napade hipersoničnim raketama "Kinžal" po vojnim objektima Ukrajine, s obzirom da je upotreba ovih raketa potvrdila njihovu efikasnost u uništavanju visoko zaštićenih specijalnih neprijateljskih ciljeva, prenosi agencija TAS S.
Konašenkov je rekao da se sistem "Kinžal" koristi sa konvencionalnom bojevom glavom.
16.45 - Kuleba pozvao Kinu da reaguje
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba pozvao je Kinu da preuzme aktivniju ulogu u rješavaju sukoba između Ukrajine i Rusije.
16.35 - IOM: Interno raseljeno 6,5 miliona ljudi
Agencija UN za migracije (IOM) saopštila je danas da je blizu 6,5 miliona ljudi raseljeno u Ukrajini u periodu od 9. do 16. marta.
"Razmjere ljudske patnje i prisilnog raseljavanja zbog rata daleko premašuju planiranje za najgori scenario", izjavio je Antonio Vitorino, generalni direktor IOM-a.
On je rekao da timovi ove organizacije pomažu hiljadama ljudi, ali da su oni u teško pogođenim oblastima izvan domašaja.
16.07 - Reznikov: Rusija sprovodi "drzavni terorizam" u Ukrajini
Rusija sprovodi "državni terorizam" u Ukrajini i nastaviće sa napadima na druge zemlje, izjavio je danas ukrajinski ministar odbrane Aleksej Reznikov.
Govoreći zajedno sa britanskim ministrom odbrane Benom Volasom tokom posjete Londonu, Reznikov je rekao da je od početka ruske vojne operacije 150 ukrajinske djece ubijeno, da je uništeno više od 400 škola i vrtića i više od 110 bolnica, prenosi agencija Rojters.
"Ovo je državni terorizam. Zato Kremlj mora biti zaustavljen, jer će ići dalje. Napašće druge zemlje", rekao je Reznikov.
Kako navodi britanska agencija, ukrajinski ministar odbrane nije naveo nikakve dokaze u prilog svojoj tvrdnji.
15.21 - Moskva uputila protesnu notu Vašingtonu zbog vrijeđanja Putina
Zvanična Moskva uputila je protestnu notu SAD zbog izjava američkog predsjednika Džoa Bajdena na račun ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Ambasador SAD u Moskvi pozvan je u rusko Ministarstvo spoljnih poslova kako bi mu bila uručena protestna nota.
Tokom prošle sedmice Bajden je svog ruskog kolegu nazvao ratnim zločincem, diktatorom, ubicom i siledžijom.
15.18 - Zelenski uputio apel Njemačkoj da spasi Kijev
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u televizijskom obraćanju naciji uputio je danas apel Njemačkoj da spasi glavni grad Kijev.
"Kijev se nekada zvao 'novi Berlin', to su gradovi sličnog duha, otvorenosti, emocija, slobode, iskrenosti ljudi, klubova i zabava. Sada je Kijev zatvoren. U tišini iščekuje nove sirene za vazdušni napad koji će naterati ljude u skloništa", poručio je Zelenski
Zelenski je pustio snimak sirene za vazdušnu opasnost koji traje 20 sekundi, rekavši da taj zvuk Ukrajinci slušaju "satima, danima i nedjeljama."
"Zvuk sirene je nešto sa čim Ukrajinci žive, rade i pokušavaju da spavaju. Liječe svoje rane, rađaju bebe i umiru", dodao je on.
14.56 - Vereščuk: Iza napada na Mariupolj stoje Putinovi lični razlozi
Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk je izjavila danas da iza napada na Mariupolj stoje lični razlozi ruskog predsjednika Vladimira Putina, jer, kako kaže, on nije uspio da zauzme taj grad 2014. godine u vrijeme kada je Rusija pripojila Krim.
"Mislim da se Putin lično sveti građanima Mariupolja, nakon što nije uspio da preuzme grad 2014. godine. To je kolektivna kazna za njihovo odbijanje ruskog tutorstva", izjavila je ona za francuski list "Liberasion".
Vereščuk je istakla da i dalje nema uspjeha u dopremanju humanitanih zaliha tom gradu.
"Da je Putin to želio, marijupoljski humanitarni koridor bi već bio otvoren. Rusi uništavaju bolnice, pozorište u kome su bila smještena raseljena lica, džamiju, crkve. Ništa ih ne zaustavlja", izjavila je Vereščuk.
14.52 - Volodin Kongresu: Opozovite Bajdena
Predsjednik ruske Državne dume Vjačeslav Volodin izjavio je danas da bi američki Kongres trebalo da opozove predsjednika Džozefa Bajdena jer je američko oružje isporučeno Ukrajini završilo "u rukama neonacističkog Azovskog bataljona".
Volodin je podsjetio da je američki Kongres još 2017. godine usvojio zakon o izdvajanju sredstava za Pentagon, koji između ostalog, kako tvrdi, "zabranjuje finansiranje aktivnosti Azovskog bataljona, koji je imenovan kao neonacistička grupa".
"Krivica za krv mirnih civila koju su prolili Azovski neonacisti leži na američkom predsjedniku", naveo je Volodin na Telegramu, a prenosi ruska agencija TAS S.
Volodin je napisao da "oružje koje je isporučeno Ukrajini sada završilo kod neonacističkih bataljona, uključujući Azovski".
"To je razlog da se opozove Bajden. Prekršio je zakon", izjavio je Volodin.
14.46 - Moskva i Peking o američkim biolaboratorijama u Ukrajini
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov razgovarao je danas na sastanku sa kineskim ambasadorom u Moskvi Džang Hanhuejom o problemima vojnih i bioloških aktivnosti SAD u Ukrajini, kao i o relevantnim naporima Moskve na specijalizovanim međunarodnim platformama.
"Došlo je do razmjene mišljenja o nizu aktuelnih pitanja na međunarodnom dnevnom redu. Ruska strana je skrenula pažnju na probleme vojnih i bioloških aktivnosti SAD u Ukrajini i na relevantne napore na specijalizovanim međunarodnim platformama", navodi se u saopštenju Ministarstva.
Takođe je istaknuta visoka efikasnost rusko-kineske spoljnopolitičke saradnje.
Ranije je rusko Ministarstvo odbrane napravilo prezentaciju iz koje se vidi da su SAD potrošile više od 200 miliona dolara za finansiranje bioloških laboratorija u Ukrajini.
Ove laboratorije su učestvovale u američkom vojnobiološkom programu i bavile su se, posebno, uzročnicima kuge i antraksa. Na teritoriji Ukrajine formirana je mreža od preko 30 bioloških laboratorija koje rade u interesu Pentagona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije, podsjeća TASS.
14.36 - Berbok: EU mora računati sa osam miliona izbjeglica
Ministarka spoljnih poslova Njemačke Analena Berbok očekuje dalji veći talas izbeglica iz Ukrajine.
"Moramo biti svjesni da je do sada više od tri miliona ljudi pobjeglo iz Ukrajine, ali moramo računati sa tim da će više miliona još pobjeći", kazala je pred današnji sastanak šefova diplomatija EU.
Prema njenim riječima, procjene su da će EU morati da prihvati osam miliona izbjeglica iz Ukrajine.
Još prije dvije nedjelje je šef evropske diplomatije Žozep Borel prognozirao da će u Uniju izbjeći oko pet miliona izbeglica iz Ukrajine.
Istvremeno, da je Njemačka je do sada registrovala 225.357 izbeglica iz Ukrajine, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Ministarstvo očekuje da će broj izbeglica iz Ukrajine koji dolaze u Njemačku nastaviti da raste.
Sada je važno, dodaje se, da se ljudi koji dolaze rasporede po zapadnoj Evropi.
14.28 - "Izdao sam naređenje da se kastriraju svi ranjeni Rusi, to su bubašvabe"
Ukrajinski doktori i direktor projekta "Mobilna bolnica" Genadij Druzenko pozvao je kolege koji su pod njegovom komandom da kastriraju zarobljene ruske vojnike.
On je to izjavio javno, tokom intervjua za kanal Ukrajina 24.
14.00 - Regulator: Ne rade sistemi za kontrolu radijacije oko Černobilja
Ukrajinska regulatorna agencija za nuklearnu energiju je saopštila danas da su prestali da rade sistemi za kontrolu radiaktivnosti oko nuklearne elektrane u Černobilju.
Ista agencija je navela i da, sa dolaskom sve toplijeg vremena, u tom regionu više nema vatrogasaca koji bi zaštitili šume koje su decenijama već pogođene radioaktivnošću, prenosi agencija AP, uz podsjećanje da su ruske snage zauzele Černobilj 24. feburara.
U saopštenju ukrajinske regulatorne agencije se navodi da bi kombinacija rizika mogla da dovede do "značajnog pogoršanja" sposobnosti da se kontroliše širenje radijacije, i to ne samo u Ukrajini već i van granica zemlje u narednim nedjeljama i mjesecima.
Rukovodstvo černobiljske elektrane saopštilo je juče da je 50 članova osoblja, koji su radili bez prestanka od ruskog preuzimanja, rotirano i zamijenjeno.
13.32 - Održani pregovori Rusije i Ukrajine: "Danas radimo cijeli dan"
Ruski i ukrajinski pregovarači održali su 90-minutni video-razgovor, a radne grupe će nastaviti da se sastaju tokom dana, izjavio je danas član ukrajinske delegacije, javili su ukrajinski mediji.
"Danas radimo cijeli dan", rekao je ukrajinski delegat i poslanik David Arahamia, prenosi agencija Rojters.
13.07 - "Putin i Zelenski još nemaju o čemu da pričaju"
Susret predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i Rusije Vladimira Putina u ovom trenutku se ne razmatra, jer dvojica lidera nemaju o čemu da pregovaraju, riječi su portparola Kremlja Dmitrija Peskova.
"Da biste razgovarali o sastanku dva predsjednika, prvo morate da uradite domaći zadatak, odnosno da vodite i dogovorite rezultate pregovora", rekao je Peskov.
On je rekao da bi svi u svijetu trebalo da iskoriste svoj uticaj na Kijev kako bi pregovori oko Ukrajine bili konstruktivniji.
"U stvari, izbor mesta za neku vrstu hipotetičkog sastanka je sporedno pitanje, iako smo svakako zahvalni svim onim zemljama koje se izjasne da žele da pomognu u takvom pregovaračkom procesu", rekao je Peskov.
On je istakao da ruska delegacija pokazuje mnogo veću spremnost da brzo i sadržajno radi na pregovorima sa ukrajinskom stranom.
"Sada njihova dinamika ne odgovara zahtjevima situacije", rekao je Peskov.
12.12 - "Još preostaje dug put, veliki jaz između Rusije i Ukrajine"
Izraelski premijer Naftali Benet, koji nastoji da posreduje u okončanju ukrajinsko-ruskog sukoba, izjavio je danas da i dalje postoji veliki jaz između dvije strane, uprkos izvesnom napretku.
"Još preostaje dug put jer postoji nekoliko spornih pitanja, od kojih su neka fundamentalna", izjavio je Benet, a prenosi agencija Rojters.
On je dodao da će Izrael "zajedno sa drugim prijateljima u svijetu, nastaviti da pokušava da premosti jaz i okonča rat".
Kako navodi agencija AP, Izrael ima dobre odnose i sa Ukrajinom i sa Rusijom i djelovao je kao posrednik između dvije strane otkako je Rusija napala Ukrajinu krajem februara.
Benet je imao više telefonskih razgovora sa oba lidera posljednjih nedjelja i odletio je u Moskvu ranije ovog mjeseca kako bi se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
11.24 - Kličko: U Kijevu do srijede na snazi policijski cas
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko najavio je danas "produženi policijski čas" u glavnom gradu Ukrajine, od 20 časova večeras do 7 sati u srijedu ujutru.
Kličko je saopštio i da prodavnice, apoteke i benzinske pumpe neće biti otvorene u utorak, prenosi Rojters.
"Molim sve da ostanu kod kuće, ili u skloništima kada se oglase sirene za opasnost", naglasio je kijevski gradonačelnik.
Dijelovi grada su više puta bili pod vatrom ruskih snaga, a najmanje osam osoba je poginulo u jučerašnjem granatiranju nekoliko stambenih objekata i trgovačkog centra u okrugu Podil, istorijskoj četvrti Kijeva, objavio je danas ukrajinski vrhovni tužilac, navodi Rojters.
11.15 - Zelenski pozvao Njemačku da odustane od ruskih energenata
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je Njemačku da odustane od snabdijevanja ruskim energetskim resursima, kao i da zatvori luke za isporuke ruske robe.
"Nijemci, vi imate moć, Evropa ima moć. Bez trgovine sa vama, bez vaših kompanija i banaka, Rusija neće imati novca... Ni jednog evra za okupatore, zatvorite im sve svoje luke, ne dostavljajte robu, odbijte ruske energente", poručio je Zelenski u svom obraćanju, prenosi RIA Novosti.
Njemački ministar ekonomije i energetike Robert Habek rekao je ranije da njegova zemlja još uvijek nema dovoljno zaliha gasa da bi se odrekla ruskih isporuka prije sljedeće zime
Prema ranijem saopštenju njemačke vlade, ova zemlja namjerava da diverzifikuje izvore snabdijevanja energentima zbog situaicije u Ukrajini, kako bi se oslobodila takozvane energetske zavisnosti od Rusije, koja u ovom trenutku nastavlja sa isporukama uglja,nafte i gasa za Njemačku, navodi agencija RIA Novosti.
11.09 - Ukrajina: Situacija u Mariupolju veoma teška
Ukrajinski zvaničnici su danas opisali situaciju u Mariupolju kao veoma tešku, navodeći da nisu bili u stanju da uspostave novi bezbjedan koridor za evakuaciju civila iz opkoljenog grada.
Ukrajina je prethodno odbila poziv Rusije da preda Mariupolj, nakon što je ruska vojska naložila Ukrajincima u gradu da se predaju do ponedjeljka u pet sati ujutru, podsjeća agencija Rojters.
"Naravno da smo odbili ove prijedloge", izjavila je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.
Ona je izjavila da je danas postignut dogovor sa Rusijom o stvaranju osam humanitarnih koridora za evakuaciju civila iz opkoljenih gradova, ali Mariupolj nije među njima.
Vereščuk je istakla da su ponovo propali napori da humanitarne zalihe stignu do Maripolja.
"Tamo je situacija vrlo teška", izjavila je Vereščuk.
11.06 - Kremlj: Evropa će biti teško pogođena
Zvanična Moskva je upozorila danas da će Evropa biti teško pogođena u slučaju embarga na rusku naftu, jer bi to urušilo energetsku ravnotežu kontinenta, dok na Sjedinjene Države takva odluka nema uticaj.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je pitanje bilo kakve zabrane uvoza ruske nafte veoma kompleksna tema, prenosi Rojters.
Pojedini ministri spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije zalažu se za uvođenje naftnog embarga u okviru daljih sankcija prema Rusiji, s ciljem da kazne Moskvu zbog događaja u Ukrajini, dodaje britanska agencija.
Informacije da EU razmatra da se pridruži embargu Sjedinjenih Država na uvoz ruske naftne podstakle su danas rast cijena "crnog zlata" za više od tri posto.
10.33 - "Međunarodne organizacije pritiskom na Kijev bi pomogle rad humanitarnih koridora"
Međunarodne organizacije mogle bi izvršiti pritisak na Kijev kako bi vlada uticala na nacionaliste koji ometaju rad humanitarnih koridora u Ukrajini, rekao je novinarima saopštio portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
"One bi mogle barem uticati, izvršiti pritisak na vlasti u Kijevu. Bilo bi stvarno korisno, pomoglo bi ljudima da stvarno koriste ove humanitarne koridore", rekao je.
9.96 - Više od dva miliona Ukrajinaca prebjeglo u Poljsku
Više od 2,1 milion ljudi pobjeglo je iz Ukrajine u Poljsku od početka rata, saopštila je poljska pogranična straža.
U Poljsku je izbjeglo tačno 2.114.000 Ukrajinaca, prema najnovijim podacima o izbjeglicama koje bježe iz Ukrajine, navodi BBC, dodajući da je iz Ukrajine raseljeno oko 10 miliona ljudi, bilo u zemlji ili van nje.
Broj graničnih prelazaka je, međutim, trenutno u opadanju.
Naime, samo tokom jučerašnjeg dana, 33.800 ljudi je prešlo granicu, napisala je poljska pogranična služba na Twitteru, što je 16 odsto manje u odnosu na subotu.
Pojedine izbjeglice su već otišle iz Poljske u druge zemlje, a istraživanje Varšavskog univerziteta pokazuje da je u zemlji ostalo oko 1,2 miliona ljudi.
Više od četvrt miliona ljudi (264.000) vratilo se u Ukrajinu preko Poljske od početka rata.
9.31 - Ukrajina: Danas dogovoreno osam koridora, ali ne iz Mariupolja
Za danas je dogovoreno osam humanitarnih koridora preko kojih će civili moći da se evakuišu, ali ne i iz opkoljenog lučkog grada Mariupolja, saopštila je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.
Ona je rekla da su napori da se sa konvoj sa humanitarnim zalihama probije do Mariupolja i dalje neuspješni, prenosi blitanski Gardijan.
Generalni konzul Grčke u Mariupolju Manolis Androulakis izjavio je sinoć da se taj ukrajinski grad priključuje mjestima poznatim tokom istorije po ratnim razaranjima, pominjući Koventri, Grozni, Lenjingrad.
On je posljednji diplomata iz Evropske unije koji je napustio Mariupolj, pošto je pomogao da nekoliko desetina Grka bude evakuisano iz razrušenog grada, opkoljenog ruskim snagama, prenio je Glas Amerike.
"Nadam se da niko neće vidjeti ono što sam ja vidio. Mariupolj će postati dio spiska gradova kompletno uništenih ratom. Nije potrebno da ih nabrajam: Gernika, Koventri, Alepo, Grozni, Lenjingrad", izjavio je Androulakis na atinskom aerodromu.
9.16 - Zaustavljeno curenje amonijaka iz fabrike kod Sumija
Curenje amonijaka iz fabrike đubriva Sumikimprom je zaustavljeno, saopštio je danas Guverner ukrajinske Sumske oblasti Dmitro Živicki.
Kako je rekao, hitne službe su uspjele da zaustave curenje nakon dva sata, a trenutno rješavaju problem amonijačnog oblaka.
Živicki je ranije danas rekao da je do curenja amonijaka iz fabrike đubriva nedaleko od grada Sumi došlo nakon što su granate koje su ispalile ruske snage oštetile cisternu.
8.55 - Britanija: Rusi zaustavljeni na više od 25 km od centra Kijeva
Ruske snage koje napreduju na Kijev sa sjeveroistoka su zaustavljene, a najveći dio trupa je i dalje udaljen više od 25 kilometara od centra grada, saopštila je danas britanska vojna obavještajna služba, prenosi Rojters.
"Teške borbe se nastavljaju sjeverno od Kijeva. Ruske snage koje su napredovale iz pravca Hostomela na sjeverozapadu, odbijene su žestokim ukrajinskim otporom", saopštilo je britansko ministarstvo odbrane.
Najmanje četiri osobe su poginule kada su nekoliko stambenih objekata i trgovački centar pogođeni u granatiranju Podola, istorijske četvrti Kijeva, objavio je danas gradonačelnik ukrajinske prijestonice Vitalij Kličko.
On je saopštio da je nekoliko eksplozija odjeknulo sinoć u Podolu, navodi Rojters.
8.08 - Zelenski: Jerusalim pravo mjesto da se pronađe mir
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nagovijestio je danas da bi pregovori na visokom nivou između Moskve i Kijeva mogli da se vode u Jerusalimu.
Zelenski je u video obraćanju građnaima pohvalio napore izraelskog premijera naftalija Beneta da preuzme ulogu posrednika.
Naveo je da Izrael ulaže mnogo napora da organizuje mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine, prenosi Rojters.
"Premijer Izraela pokušava da pronađe način za održavanje pregovora i zahvalni smo mu na tome. Vjerujemo da će razgovori sa Rusijom početi prije ili kasnije, vjerovatno u Jerusalimu. To je pravo mjesto da se pronađe mir, ako je moguće" poručio je Zelenski.
8.03 - Janša: Slovenačke diplomate se vraćaju u Kijev
Slovenački premijer Janez Janša najavio je da će se evakuisano osoblje slovenačke ambasade vratiti u Kijev.
7.53 - "Rusija se nalazi pred ekonomskim ponorom"
SAD imaju mogućnosti da prošire svoje sankcije Rusiji, i da njima obuhvate strateški važne sektore ruske ekonomije, saopštio je zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika Dalip Sing.
"Možemo još da proširimo naše sankcije. Da preduzmemo mjere, da sankcije koje smo već primijenili, usmjerimo ka više ciljeva, više sektora i više banaka koje do sada nismo obuhvatili", rekao je Sing, prenosi CNN.
Na pitanje novinara na šta bi se to tačno odnosilo, Sing je odgovorio da se radi o "komandnim visovima ruske ekonomije", strateški najvažnijim sektorima.
"Uglavnom se radi o nafti i gasu, ali ima i drugih sektora. Ne želim da ih preciziram, ali mislim da ruski predsjednik Vladimir Putin zna šta je u pitanju", naglasio je američki zvaničnik.
Sing je naveo i da su sankcije SAD i saveznika ruskoj ekonomiji, primorale Putina da preduzme "neke očajničke mjere".
"On samoizoluje ekonomiju svoje zemlje. Rusija je sada na ubrzanom putu ka sovjetskom načinu života u stilu 1980-ih. Nalazi se pred ekonomskim ponorom i to je rezultat Putinovih izbora, i vidi se po njegovim reakcijama kuda to vodi", rekao je Sing i naglasio da je "ovo Putinov rat i sankcije, čiji teret on svaljuje na ruski narod", navodi CNN.
7.46 - Procurio amonijak iz fabrike đubriva kod Sumija
Guverner ukrajinske Sumske oblasti Dmitro Žovocki saopštio je jutros da je iz hemijskog postrojenja u gradu Sumi na sjeveroiztoku zemlje došlo do curenja amonijaka.
Prema njegovim riječima, vjeruje se da je ugroženo područje u radijusu od 2,5 kilometara i da građani treba da se sklone u skloništa i podrume, prenosi Rojters.
Živicki je na svom Telegram kanalu naveo da je curenje amonijaka iz fabrike Sumikimprom prijavljeo u 4.30 po lokalnom vremenu
Dodao je da su hitne službe na terenu i da zbog pravca vetra grad Sumi sa oko 250.000 stanovnika nije pod neposrednom prijetnjom.
Prema veb-sajtu Sumikimproma, riječ je o fabrici koja proizvodi širok asortiman hemijskih đubriva.
7.28 - Tokom jutra nastavak pregovora
Mihail Podoljak, savjetnik šefa Kancelarije predsjednika Ukrajine, potvrdio je da će se pregovori s ruskom delegacijom nastaviti danas tokom jutra.
Pregovarači se neće sresti uživo, već putem video-linka.
Prva runda dijaloga Rusije i Ukrajine održana je 28. februara u Gomeljskoj oblasti Bjelorusije, kada je sastanak delegacija trajao pet sati.
Nakon toga, strane su se sastale 3. marta u Bjeloveškoj pušči i 7. marta u Brestskoj oblasti.
Na marginama diplomatskog foruma u Antaliji 10. marta održane su konsultacije između ministara spoljnih poslova Ruske Federacije i Ukrajine Sergeja Lavrova i Dmitrija Kulebe.
Više o dešavanjima u Ukrajini iz prethodnog dana možete pročitati OVDJE.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
